ZAGREB - Bugarska i Rumunjska su 2007. preuranjeno primljene u EU, iako za to nisu bile politički i ekonomski zrele. To nisu ni danas usprkos milijardskoj pomoći. Isto bi se moglo dogoditi i Hrvatskoj, komentari su njemačkog tiska koje prenosi Deutsche Welle.
List Süeddeutsche Zeitung piše da je Hrvatska sljedeća zemlja koja bi Europskoj uniji mogla zadati glavobolju:
„Nije li bilo nešto sa Grčkom koja je također bila preopterećena u krutom nadmetanju Europske unije i zato je u više navrata morala dobiti alimentaciju? Ne gleda li upravo cijeli svijet na Cipar, otok koji je zbog diskretne gostoljubivosti svojih bankara i bilježnika prije svega omiljen kod bogatih Rusa i Ukrajinaca. Bankrot Cipra sada je morao biti spriječen financijskom injekcijom u visini od 10 milijardi eura.
'ISPUNILI STE SVE UVJETE! U PRVIH ŠEST MJESECI DOSTUPNO VAM JE 655 MILIJUNA EURA. ISKORISTITE IH' Povjerenik EK Štefan Füle na Vladi
Europska komisija je sada otvorila put za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. U izvještaju na petnaest stranica konstatira se zrelost Hrvatske za pristup EU. Hrvatska je, međutim, slično kao i Grčka, još uvijek zemlja u kojoj je privilegirana određena klijentela, zemlja koja ima podijeljenu upravu, prenapuhani državni sektor, jedva funkcionirajuće pravosuđe i nakon brojnih provedenih reformi, raširenu korupciju i zaostalu ekonomiju koja skoro nije pripremljena na izazove Europske unije. Sve ovo detaljno stoji u izvještajima Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Transparency Internationala ili Ujedinjenih nacija. Europska komisija, čini se, to ignorira“, piše pored ostalog list Süeddeutsche Zeitung.
Njemački listovi pišu i o trenutnoj situaciji u Sloveniji. List Frankfurter Allgemeine Zeitung navodi pored ostalog da je ova zemlja istina u krizi ali da još uvijek ima šansu da se sama iz nje izvuče:
„Nova slovenska premijerka Alenka Bratušek je ogorčena kada se njena zemlja stavlja na istu razinu s Ciprom. Jedan komentar objavljen u listu Washington Post u kome se navodi da je Slovenija 'nova majušna zemlja o kojoj se treba brinuti', slovenska premijerka je odbacila kao potpuno neprimjeren. Ona je rekla da Slovenija svakako svoje probleme može riješiti sama. Ono što je zajedničko za dvije zemlje je da i jedna i druga imaju duboke 'crne rupe' u bilancama bankarskih sistema. Za razliku od Nikozije, Ljubljana strane investitore međutim ne privlači visokim kamatama, niti niskim porezima ili prednostima pranja novca. Pored toga, slovenske banke izbjegavaju ulaziti u visoko rizične poslove. Oligarsi koje u Sloveniji nazivaju tajkunima, nisu Rusi, već Slovenci. Oni su na čelu državnih i privatnih firmi, potječu još iz starih jugoslovenskih struktura i politički su dobro umreženi.
Za razliku od Nikozije, u Sloveniji je nakon izbora u rujnu 2011. Vlada konzervativnog Janeza Janše provela mnoge reforme. Tako se proračunski deficit 2012. smanjio sa 6,4 na 3,6 posto. 2013. bi trebao biti ispod tri posto. Poduzete mjere stvorile su preduvjete za uspješnu sanaciju državnih financija. Formirana je takozvana „loša banka“ kako bi pruzela kredite bez pokrića slovenskih banaka. Slovenija se za razliku od Kipra samo trebala držati plana reformi. Razvoj događaja je, međutim, bio drugačiji. Konzervativna vladajuća koalicija se raspala nakon spornog izvještaja Komisije za sprečavanje korupcije, koja je teretila Janeza Janšu. Vlada Alenke Bartušek privredni rast želi postići većim izdacima za investicije. To može učiniti samo uzimanjem skupih kredita“, piše pored ostalog list Frankfurter Allgemeine Zeitung, a prenosi Deutsche Welle.