Dvije hrvatske Vlade, aktualna Plenkovićeva i ona koju je vodio Tim Orešković, od ožujka prošle godine nisu poduzeli niti jednu radnju kako bi Sporazum o arbitraži prestao važiti, zbog čega je on još na snazi, piše u subotu Novi list. Nakon arbitražne odluke, Hrvatska će državama članicama Europske unije i NATO-a izuzetno teško moći objasniti zašto ne bi trebala poštovati tu odluku, navodi riječki dnevnik.
Naime, SDP tvrdi da je Sporazum o arbitraži oko granice između Hrvatske i Slovenije formalno i dalje na snazi, što je stav i službene Ljubljane, i to zato što Oreškovićeva i Plenkovićeva vlada nisu provele zaključak Sabora iz srpnja 2015. godine, kojim se obvezalo Vladu da pokrene postupak temeljem kojeg bi taj Sporazum prestao važiti. Stoga će se, smatraju u SDP-u, Hrvatska naći u vrlo teškoj situaciji kad Arbitražni sud, kao što su najavili, uskoro objavi svoju odluku.
Da aktualna i prošla Vlada nisu napravile praktično ništa kako bi realizirale spomenuti zaključak Sabora – koji je 29. srpnja 2015. godine nakon što je otkriveno da je slovenski predstavnik u Arbitražnom sudu Jernej Sekolec kršio Sporazum, usvojen jednoglasno – SDP-ovci su doznali iz odgovora Vlade na pisano zastupničko pitanje što su ga prije mjesec i pol dana postavili Peđa Grbin, Orsat Miljenić i Joško Klisović.
Oni su od Plenkovićeve vlade zatražili precizno objašnjenje što je učinjeno u svrhu prestanka Sporazuma, no iz odgovora koji im je stigao vidljivo je da je jedino što je hrvatska strana nakon dolaska Oreškovićeve Vlade poduzela jest slanje diplomatske note svim članicama UN-a 16. ožujka 2016. godine, kojom su predstavljena stajališta "vezana za kompromitirani arbitražni postupak".
Tu prestaju sve aktivnosti izvršne vlasti na realizaciji zaključka Sabora, iako su Slovenci slanjem prigovora na hrvatsku notifikaciju o izlasku iz arbitraže aktivirali članak Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora koji obje države upućuje na pregovore, posredovanje, mirenje, (novu) arbitražu, i to postupkom pred Međunarodnim sudom u Haagu ili pomoću nekog drugog zajednički dogovorenog sredstva mirnog rješavanja spora.
U odgovoru Grbinu, Miljeniću i Klisoviću, koji je potpisao premijer Andrej Plenković, Vlada se slaže da se tada "otvorila mogućnost upućivanja odgovarajućeg zahtjeva glavnom tajniku Ujedinjenih naroda za pokretanje postupka (obvezatnog) mirenja pod okriljem Ujedinjenih naroda". Ali, "mogućnost korištenja ovog mehanizma nije vremenski ograničena i hrvatska ga strana (za sada) nije pokrenula", navodi se u odgovoru.
U SDP-u su uvjereni da su Oreškovićeva, a potom i Plenkovićeva vlada, napravile pogreške koje bi u konačnici mogle skupo koštati Hrvatsku.
– Hrvatska će međunarodnim subjektima, naročito našim partnerima, državama članicama Europske unije i NATO-a, izuzetno teško moći objasniti zašto ne bi trebala poštovati tu odluku. Hrvatska jednostavno nije poduzela sve radnje kako bi se spriječilo donošenje te odluke. Biram riječi, ali ovo je skandalozno, rekao je potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin Novom listu.
'Učinili smo sve, ali Slovenija se oglušila'
- RH je učinila sve što je što je trebalo biti učinjeno, kako bi izašli iz arbitražnog postupka i postupili u skladu s odlukom Hrvatske vlade. Ono što smo učinili je, prvo smo Sloveniji uputili odgovarajuću notifikaciju u kojoj smo izvijestili da su se stekli uvjeti za prestanak Arbitražnog sporazuma, a zbog teške povrede tog Sporazuma od strane Slovenije. Izvijestili smo arbitražni sud, gdje smo ujedno rekli da izlazimo iz arbitražnog postupka i da on više nije nadležan odlučivati jer je arbitražni Sporazum prestao ili nije, te da se formalnom notifikaciji Sloveniji pokreće mehanizam predviđen Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora. O tome smo isto izvijestili glavnog tajnika Ujedinjenih naroda koji je depozitar arbitražnog sporazuma, izjavila je za televiziju N1 Andreja Metelko Zgombić, članica hrvatskog arbitražnog tima.
- Nakon što se Slovenija bila usprotivila našoj notifikaciji, u skladu s Bečkom konvencijom, obje države trebaju dogovorno jedno od sredstava mirnog rješavanja sporova, kako bi se razriješilo ovo pitanje. I sve RH vlade su uporno pozivale slovensku stranu za početak dijaloga, od predsjednika do ministra, no Slovenija se cijelo vrijeme uporno oglušivala na te naše pozive, kazala je Metelko Zgombić.
Pojasnila je da Bečka konvencija podrazumijava mirenje pod okriljem UN-a, međutim, taj mehanizam se može, ali i ne mora pokrenuti.
- On kao takav ne bi donio obvezujuće rješenje tog našeg spora, jer on u najboljem slučaju može završiti neobvezatnim preporukama, kazala je Metelko Zgombić.