REPORT GOJKA DRLJAČE
Gojko Drljača
Gojko Drljača

Hrvatska će se do kraja studenog uvrstiti među najgore članice EU po broju smrti od covida

Nenad Bakić je do kraja studenog prognozirao 10.000 mrtvih, a nakon novih zaraženih mora pogoršati projekcije
Ilustrativna fotografija
 Srdjan Vrancic/Cropix
Objavljeno: 20. listopad 2021. 10:36

Podatak da je u Hrvatskoj u zadnjih 24 sata zabilježeno 3162 novih slučajeva Covid-19 zaraze otvara pitanje hoće li se Hrvatska uvrstiti u najuži krug 5-6 članica EU s uvjerljivo najvišim brojem smrti uzrokovanih infekcijom sa SARS-CoV-2 virusom na milijun stanovnika te hoćemo li ići i iznad 4000 zaraženih dnevno?

U ovom trenutku Hrvatska je već osma najgora zemlja EU po broju mrtvih na milijun; pretekli smo Italiju i približavamo se Belgiji te ćemo je vrlo vjerojatno preskočiti na ljestvici smrti u tjedan ili dva. Poduzetnik i matematičar Nenad Bakić je temeljem svojeg matematičkog modela još prije nekoliko dana objavio projekciju kako će do kraja studenog Hrvatska imati 10.000 mrtvih, no ta objava nije privukla širu pažnju javnosti. Ta procjena došla je prije novog velikog skoka broja zaraženih, kao i rasta udjela pozitivnih među testiranima. Sada je stoga evidentno da će Nenad Bakić, koji jedini u RH kontinuirano radi projekcije, morati revidirati prognozu broja mrtvih prema još pesimističnijim brojevima.

No, i projekcija od 10.000 mrtvih poprilično je crna. Ako bi se, naime, gledao poredak po broju mrtvih na milijun stanovnika gledao statički, ta brojka iz projekcije Nenada Bakića uvrstila bi Hrvatsku među četiri najgore zemlje u EU po broju mrtvih na milijuna stanovnika. Lošije od nas bi bile još samo Bugarska, Mađarska i Češka. Čini se kako možda ipak nećemo doseći tako visoko mjesto po broju mrtvih na milijun jer trenutačno smrti ipak rastu puno brže u Rumunjskoj nego u Hrvatskoj. No rastu sporije u Belgiji, Sloveniji i Slovačkoj te rastu snažnu rizici da ih Hrvatska pretekne u broju smrti na milijun te tako zauzme petu najgoru poziciju u EU.

Ispod je grafikon iz projekcije Nenada Bakića koji upozorava kako bi do kraja studenog mogli imati 10.000 mrtvih od Covid-19 bolesti:

Ispod je grafikon koji pokazuje trenutačnu poziciju Hrvatske prema kumulativnom broju smrti

Ispod je grafikon koji pokazuje da među zemljama koje bi Hrvatska uskoro mogla preteći po broju smrti na milijun stanovnika, trenutačno smrti ipak osjetno brže rastu u Rumunjskoj

Iako su dužnosnici u javnom zdravstvu proteklih dana izjavljivali kako smo vjerojatno dosegli plato zaraza u četvrtom valu pandemije, zadnji podatak o broju zaraženih ih je demantirao. Izvjesnije je, s obzirom da je trećina pozitivnih među testiranima, da će Hrvatska ponovo zabilježiti brojeve iz ranijih valova, ali ne i tako veliki ukupni broj mrtvih jer je sada ipak cijepljen značajni udio populacije.

Sve očiglednije postoje da se dalje mora povećati udio cijepljenih među starijima od 75 godina, jer je to najosjetljiviji dio društva s najvišim rizicima smrti.

Ono što u Hrvatskoj naročito brine jest vrlo visoki postotak smrti među hospitaliziranima, posebno onih koji završe na respiratorima. Teško je, primjerice, objasniti kako je Švedska uz relativno liberalne mjere i kontinuirano značajni broj slučajeva zaraze, uspjela ostati ispod 1500 mrtvih na milijun stanovnika te tako postati jedna od uspješnijih zemalja u EU, dok su smrti u Hrvatskoj kontinuirano rasle te smo dosegli više od 2187 mrtvih na milijun stanovnika. Radi li se tu ipak i o kvaliteti bolničkih terapija, a ne samo o brzini cijepljenja i ukupnoj procijepljenosti?

Ispod je grafikon koji pokazuje kako je Švedska od početka 2021. godine pa sve do 20. kolovoza pretežiti dio vremena imala veći broj slučajeva nego Hrvatska na milijun stanovnika. Ispod prvog grafikona je pak grafikon koji pokazuje kako je Švedska i pored toga imala osjetno manje mrtvih na milijuna stanovnika u istom tom razdoblju nego RH

Ono što povećava rizike u daljnjem tijeku pandemije u Hrvatskoj jest činjenica da nismo daleko odmakli u programu cijepljenja trećom dozom koja bi trebala poboljšati imunološku zaštitu starijih dijelova stanovništva, iako je već prije nekoliko mjeseci dokazano (slučaj Izraela) da imunološka zaštita nakon dvije doze cjepiva blijedi nakon 6-8 mjeseci. Samo je pitanje koliko kasnimo, iako je bilo jasno da zaštita od cjepiva blijedi. Drugi izraženi problem jest i dalje relativno nizak udio cijepljenih u populaciji odraslih.

Treći i najnoviji rizik jest pojava još zaraznijih novih sojeva virusa od delta soja. Naime, znanstvenici su u Britaniji utvrdili kako se pojavila AY.4.2 subvarijanta delta soja. Virolozi procjenjuju kako je ona još zaraznija. Takvu procjenu dali su inače vrlo konzervativni i oprezni Jeffrey Barret, direktor Covid-19 Genomics Initiative te Francois Balloux, direktor University College London Genetics Institute. Smatrraju da je AY.4.2 10 do 1 posto zarazniji od originalne delta varijante, koja je postala dominantna u svijetu. A poznato je da se delta širi oko 60 posto brže nego ranija alfa varijanta.

AY.4.2 tek treba dobiti status „varijante pod istragom“, nakon čega će joj Svjetska zdravstvena organizacija dodijeliti posebno grčko slovo kao ime, kao što je bio slučaj s deltom i alfom.

Pandemija iznova pokazuje kako je najgore biti previše optimističan kad je u pitanju SARS-CoV-2 virus.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. ožujak 2023 16:38