NIŠTA OD UGOVORA

HRVATSKA ĆE TRAŽITI NADZOR SVOG ZRAČNOG PROSTORA OD NATO SAVEZNIKA? Sve i kad bismo odabrali nove borbene avione, oni neće stići na vrijeme

Na fotografiji: ministar obrane RH Damir Krstičević u zrakoplovu F16 Barak
 Boris Kovačev / CROPIX

“Cilj je da se ove godine izabere dobro priuštivo rješenje. Da se izabere dobar borbeni višenamjenski avion. Znači, ugovora nema niti je moguće da se ove godine sklopi neki ugovor”, poručio je prije nekoliko dana ministar obrane Damir Krstičević.

Ovo je prvi put da je član Vlade i njen potpredsjednik jasno poručio kako ni ova Vlada neće riješiti pitanje borbenog zrakoplovstva. I to tri godine prije spuštanja na zemlju svih MIG-ova jer im istječu resursi.

A to znači samo jedno - Hrvatska do 2023. godine više nema šansu nabaviti novi avion, a upitno je može li se do tada nabaviti neki kvalitetan polovni, modernizirati ga, obučiti pilote i mehaničare i prilagoditi infrastrukturu. Poljska je prije nekoliko dana ugovorila nabavku 32 američka aviona F35. Prvi će joj stići za četiri godine. Bugarska je prošle godine kupila osam aviona F16 blok 70/72. Isporuka je 2023. i 2024. godine.

Hrvatska je u proces nabavke novih borbenih aviona krenula prije punih trinaest (!) godina. 2016. godine pokrenut je prvi proces nabavke novog borbenog aviona. Vrijeme je utrošeno uzalud jer smo sada na pragu odluke da nam zračni prostor čuvaju savezničke NATO članice. Najvjerojatnije Mađarska i Italija.

Cilj vlade

A još u rujnu prošle godine Robert Kopal, premijerov savjetnik za nacionalnu sigurnost i član Međuresornog vladinog povjerenstva za nabavku aviona, tvrdio je kako je cilj Vlade potpisati ugovor za nabavku aviona do kraja ove godine. Nekoliko dana prije njega premijer je kazao kako “smo odlučni da što prije nabavimo borbene avione”. Šest mjeseci kasnije od te odlučnosti nema apsolutno ništa.

Da je situacija s borbenim segmentom zrakoplovstva pred kolapsom, ukazuje i činjenica da su vojni zapovjednici počeli javno iznositi podatke o lošem stanju i slati kritike tim istim političarima. Da bi Hrvatska mogla zatražiti nadzor svog zračnog prostora od NATO saveznika, prvi je nedavno progovorio generalni direktor Glavnog stožera viceadmiral Robert Hranj. “Mi kao članica NATO-a imamo određene opcije na raspolaganju, kada vam države NATO-a u dogovoru s vama pružaju pomoć. Ja se samo nadam da to neće biti dugotrajno rješenje”.

Loš remont

Na njega se nadovezao zapovjednik HRZ-a general Michael Križanac. “Imamo mi mehanizme kao i druge članice NATO-a koje nemaju tu sposobnost”, poručio je nedavno Križanac.

A potom političarima kazao ono što se godinama javno nije čulo od jednog vojnog zapovjednika: “Ako je cijena nekog silovanja rješenja to da ja odlazim udovicama na vrata, ja to prihvatiti neću”.

A u Hrvatskoj se 13 godina potrošilo na izradu studija, analiza, izuzetno loš remont MIG-ova koji smo masno platili, a danas imamo tek osam aviona na papiru i dva do četiri na raspolaganju. Proveden je jedan natječaj koji je propao zbog uvjerenja da je Izrael najjači na svijetu, a da vlasništvo američkog proizvođača ne znači ništa.

U projekcijama proračuna za sljedeće godine sredstava za avione nema. Ako sljedeća Vlada ne bude HDZ-ova, ona će ići na analiziranje svih odluka pa i ove i ponovno će se izgubiti vrijeme. Do nekog možda novog udesa MIG-a kada ćemo spustiti sve preostale avione na zemlju, obavijestiti NATO da ne možemo čuvati svoj i zajednički saveznički prostor i tako završiti priču o borbenom zrakoplovstvu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 14:46