ZAGREB - Hrvatska će ove godine dobiti i šesti po redu spomendan. Naime, prihvati li Sabor Vladin prijedlog, 23. kolovoza će se i u nas obilježavati kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Svoj prijedlog izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koji je Vlada danas poslala u hitnu saborsku proceduru, u Banskim dvorima objašnjavaju potrebom slijeđenja europske prakse, budući da je Europski parlament 2008. proglasio 23. kolovoza danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma.
Tog je datuma 1939. godine potpisan njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao „sporazum Ribbentrop – Molotov “, na temelju kojeg su Hitler i Staljin podijelili interesne sfere u istočnoj Europi.
Iako naziv novog spomendana ne sadržava termin „žrtve komunističkih zločina“, u Vladi su danas jasno poručili da se novi dan sjećanja odnosi ponajprije na njih.
Štoviše, ministar uprave Davorin Mlakar podsjetio je da je Sabor 30. lipnja 2006. donio i posebnu Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, koja tvrdi da su komunistički režimi koji su tijekom prošloga stoljeća vladali velikim dijelom Staroga kontinenta „bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava“. Stoga će se novim spomendanom, tvrde u Vladi, i Hrvatska pridružiti drugim europskim zemljama koje obilježavaju zločine koje su počinili autoritativni režimi, a obilježavat će se „dostojanstveno i nepristrano“.
„Polaganjem vijenaca na Oltaru domovine obilježavat ćemo taj dan“, poručila je premijerka Jadranka Kosor.
Kosor: Papa je odigrao veliku ulogu u dogovoru Zagreba i Ljubljane
Premijerka Kosor iznimno je zadovoljna što će papa Benedkit XVI. tijekom vikenda posjetiti Hrvatsku , u čemu vidi i jasnu potporu Svete stolice skorom uključenju Hrvatske u Europsku Uniju (EU).
„Iznimno smo radosni što nam Sveti otac dolazi u ovom važnom trenutku s porukama nade i ljubavi. Posebno smo ponosni na svoje kršćanske korijene i kršćanski identitet, što ćemo s ponosom čuvati kao 28. članica EU-a“, istakla je Kosor, koja od papina posjeta očekuje da potakne razvoj Hrvatske kao mjesta mira, dijaloga i prosperiteta.
Kosor je podsjetila i da je papa Ratzinger početkom prošle godine odigrao veliku ulogu u dogovoru Zagreba i Ljubljane oko sklapanja Arbitražnog sporazuma, što je, tvrdi, „mnoge zaustavilo u njihovu pohodu prema jednoj i drugoj vladi“. Da nije bilo hrvatsko-slovenskog dogovora o arbitraži, Hrvatska danas, podsjetila je Kosor, ne bi bila pred završetkom pregovora o ulasku u EU.
Maloljetnike će policajci ispitivati kod kuće
Maloljetnike koji počine kaznena djela policajci će dovoditi bez vezivanja, osim ako se ne radi o iznimno opasnom počinitelju. Policijski službenici bit će, u pravilu, u civilnoj odjeći i u vozilu bez policijskih oznaka. Novosti su to koje donosi novi Zakon o sudovima za mladež, koji je Vlada danas uputila u saborsku proceduru.
Među novinama je, tvrdi ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, i to da će se maloljetnici moći ispitivati kod kuće, a ne u institucijama, kako bi im se smanjio stres. Maloljetnički zatvor može se izreći samo starijim maloljetnicima, i to samo za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje tri godine. To je strože nego dosad, kada se maloljetnicma kazna zatvora izricala za djela za koja je zakon propisivao zatvorsku kaznu od najmanje pet godina. Maloljetnici će se u pravilu smještati u ustanove zatvorenog zavodskog tipa, a ne u istražni zatvor.
Vlada je prihvatila i odluku o donošenju mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja. Radi se o dokumentu koji će, na temelju demografskih podataka, odrediti mrežu škola na području Hrvatske. Iz pojedinih županija, poput Međimurske, Krapinsko-zagorske i Požeško-slavonske, već su, tvrdi ministar školstva Radovan Fuchs, iskazali želju za osnivanjem novih srednjih škola.