Prva procjena HNB-a

Hrvatska ekonomija rasla najbrže u Europskoj uniji: Evo koliki se rast BDP-a očekuje u zadnjem kvartalu...

Dosad objavljeni podaci Eurostata za 23 zemlje pokazuju da je prosječan rast u EU iznosio 0,3 posto, a u eurozoni 0,1 posto

Zgrada Hrvatske narodne banke 

 Zeljko Puhovski/Cropix

Kakva je bila ekonomska aktivnost u posljednjem tromjesečju prošle godine, bit će poznato za tjedan dana, kada će DZS objaviti prvu procjenu rasta BDP-a, ali sve upućuje na to da bi rezultat mogao biti znatno bolji od prijašnjih najava. Model brze procjene HNB-a pokazuje da bi na kvartalnoj razini BDP mogao rasti 1 posto, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje čak 3,8 posto.

Ako to potvrdi i službena statistika, stopa rasta u posljednja tri mjeseca prošle godine bit će "najbrža" od trećeg kvartala 2022. godine (5,5 posto), a prosječan rast u 2023. iznosio bi 2,7 posto. Osim toga, po brzini rasta Hrvatska bi se (opet) našla na vrhu ljestvice zemalja EU.

Eurostat je već objavio podatke za 23 zemlje, a oni pokazuju da je na godišnjoj razini prosječan rast u EU iznosio 0,3 posto, a u eurozoni 0,1 posto. Pritom je osam zemalja zabilježilo pad BDP-a, a najveći Irska, od 4,8 posto, i Estonija, od 3 posto. Te dvije zemlje ujedno su u recesiji, tehničke uvjete za nju ispunile su još Finska i Velika Britanija, a veći broj zemalja već je dulje vrijeme u teškoćama, prije svega Njemačka, čiji je BDP i u zadnjem kvartalu pao 0,2 posto. S druge strane, rast predvodi susjedna Slovenija s 2,6 posto, a slijede Cipar (2,4 posto), Portugal (2,2 posto) i Španjolska (2 posto).

Slabija potrošnja stanovništva uslijed pada životnog standarda u razdoblju inflacije predstavlja veliku prepreku za oporavak u mnogim zemljama. No, rast u Hrvatskoj upravo predvode kućanstva raspoložena za potrošnju, ali i zamah građevinarstva, zahvaljujući novcu iz europskih fondova.

U HNB-u navode da je u četvrtom tromjesečju nastavljen "relativno snažan rast realnog prometa od trgovine na malo, podržan pozitivnim kretanjima na tržištu rada i slabljenjem inflacije, što je povoljno djelovalo na kretanje realnoga raspoloživog dohotka kućanstava i potrošački optimizam". Također, nastavljen je rast zaposlenosti i plaća, osobito u građevinskom sektoru, a prosječni indeks obujma građevinskih radova u listopadu i studenome nadmašio je za 10 posto razinu ostvarenu u istom razdoblju prethodne godine.

S druge strane, stoji u Biltenu HNB-a, industrijska proizvodnja zamjetno je smanjena u prosincu, ponajviše zbog snažnog pada u području energije i kapitalnih proizvoda, ali je prosječna razina u četvrtom tromjesečju ipak bila viša u odnosu na prosjek u tri prethodna mjeseca.

Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, također procjenjuje da bi rast BDP-a u posljednjem tromjesečju mogao biti "blizu 4 posto", što ujedno znači da bi i stopa rasta za cijelu 2023. godinu mogla biti prilično dobra. Tako barem upućuju "visokofrekventni" pokazatelji, ali Kovač naglašava da treba pričekati što će pokazati "deflatori" DZS-a, pa konačna brojka može biti i viša i manja.

"Za ovu godinu prognozirali smo rast od 2,5 posto, ali za razliku od kraja prošle godine, kada su rizici bili uravnoteženi, oni su sada pozitivni", kaže Kovač i dodaje da bi s predstojećom revizijom mogli povećati prognozu rasta za ovu godinu.

Da se pozitivni sentiment prelio i na ovu godinu, jasno upućuju anketni podaci o poslovnom i potrošačkom optimizmu. U HNB-u očekuju nastavak povoljnih kretanja ekonomske aktivnosti i rasta broja zaposlenih u većini djelatnosti. Kako navode, potrošački se optimizam nastavio kretati "iznad svojeg dugoročnog prosjeka, dosegnuvši najveću razinu od kolovoza 2021.".

U usporedbi s prosincem prošle godine poboljšala su se i poslovna očekivanja u graditeljskoj te posebice u uslužnim djelatnostima, "što je oba indeksa dovelo na pretpandemijske razine". Optimisti vjeruju da bi s odmakom godine i opravkom u većini zemalja EU mogli doći nešto bolji dani za trenutačno slabije segmente ekonomije, industriju i izvoz. Prilično je izgledno da će i turistička sezona biti solidna.

U trenutku kada dominira izborna retorika, ne treba sumnjati da će vladajući dobiti novi povod za podsjećanje na sva svoja ekonomska postignuća. Poznato je da dobri ekonomski rezultati ne moraju uvijek donijeti izbornu pobjedu, ali mnogo je teže u izbore ući s teretom recesije, što je snašlo mnoge europske političare.

U Velikoj Britaniji, primjerice, ocjenjuje se da tehnička recesija predstavlja najveći udarac upravo premijeru Rishiju Sunaku jer će ga se stalno podsjećati na neuspjeh.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. ožujak 2024 11:11