Hrvatska elektroprivreda (HEP) dobila je danas suglasnost Vlade za zaduženje kod OTP banke za više od 1,3 milijarde kuna, a glavni je razlog, kako je pojasnio ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, refinanciranje obveznice.
HEP je 2015. izdao obveznicu od 550 milijuna dolara s kamatom od 5,875 posto koja na naplatu dospijeva u listopadu ove godine, pa će se sada ona refinancirati s dva kredita s povoljnijom kamatom.
Jedan kredit vrijedan je 385 milijuna kuna s kamatom od 0,42 posto, a drugi je vrijedan 929 milijuna kuna uz kamatu od 0,62 posto. Prvi kredit otplatit će se u osam polugodišnjih rata, a drugi odjednom pet godina nakon potpisivanja ugovora.
U HEP-u kažu kako su na vrijeme iskoristili razdoblje niskih kamata, koje će zasigurno rasti, kako bi po povoljnim uvjetima osigurali financiranje općih poslovnih prihoda.
- Namjena kredita je osiguranje adekvatne rezerve likvidnosti i dostatnih sredstava za podmirenje obveza HEP grupe, uključujući financiranje odobrenog plana investicija za 2022. te povećanje tekućeg dospijeća financijskog duga – kažu u HEP-u.
Dodaju kako zadržavanjem planirane razine investicija izravno doprinose bruto domaćem proizvodu, zapošljavanju i angažmanu domaćih dobavljača unatoč činjenici da je na uvjete poslovanja u zadnjem razdoblju znatno nepovoljno utjecalo više faktora.
- Ukupni troškovi obnove, sanacije i jačanja u potresu uništene i oštećene elektroenergetske mreže iznose 500 milijuna kuna. Na temelju zaključaka Vlade kućanstvima su na Banovini u 2021. otpisana potraživanja za energiju u iznosu od 79 milijuna, a što će se do kraja lipnja ove godine dodatno povećati za oko 25 milijuna kuna – podsjećaju.
Na poslovanje je bitno utjecao i ekstremni rast cijena energenata i električne energije na burzama, od jeseni prošle godine.
Na referentnoj regionalnoj burzi veleprodajna cijena isporuke za godišnji ugovor se s oko 50 eura za megavatsat u 2020. i prvoj polovici 2021. podigla krajem 2021. iznad 200 eura da bi trenutno iznosila više od 250 eura. Cijena plina se u istom razdoblju povećala 1500 posto, ugljena više od 500 posto, a približno toliko i cijena emisijskih jedinica ugljičnog dioksida.
- Nepovoljna je okolnost i izrazita suša koja je uzrokovala vrlo loše stanje hidrologije u dosadašnjem dijelu godine. Zbog navedenoga, negativni će financijski efekt za HEP zbog ograničenja porasta cijene električne energije za kućanstva na 9,6 posto od 1. travnja, biti veći od procijenjenih 460 milijuna kuna – kažu u HEP-u.