Država mora raditi na opsežnoj medijskoj kampanji kako bi građanima objasnila prednosti europskog digitalnog novčanika, rekla je u Zagrebu u ponedjeljak Romana Jerković, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, koji je u četvrtak prihvatio pravila za razvoj jedinstvenog digitalnog identiteta građana EU-a.
"Država mora pokrenuti medijske kampanje, mora objasniti građanima da je sigurno koristiti digitalni novčanik, da od toga mogu imati velike prednosti i uštede i vremena i novca, ... da ga mogu koristiti s velikom sigurnošću jer ga ljudi neće koristiti ako ne budu imali povjerenje, a neće ga imati ako ne budu vjerovali da je sigurno", poručila je SDP-ova eurozastupnica Jerković na tiskovnoj konferenciji u povodu usvajanja Zakona o Europskom digitalnom identitetu.
Europski parlament je u četvrtak prihvatio pravila za razvoj jedinstvenog digitalnog identiteta građana Europske unije, sličnog onima koje koriste na platformama poput Googlea i Applea, a kojim bi se u budućnosti, među ostalim, mogli identificirati osobnim dokumentima pohranjenim u mobilnim telefonima.
Jerković, koja je pripremila izvješće i u ime Parlamenta vodila pregovore s državama članicama o pravilima, tumači kako će novi "europski digitalni novčanik" omogućiti građanima i poduzećima da se digitalno identificiraju za različite svrhe, od internetskog plaćanja do predočenja osobnih dokumenata u poslovima s javnom upravom, ali i olakšati pristup zdravstvenim uslugama u cijeloj Uniji.
"Što se tiče europskih institucija, mi smo napravili svoje. Sad se to spušta na nacionalnu razinu. Najprije ga treba usvojiti Hrvatski sabor, ali država mora paralelno razvijati prototip državnog novčanika", rekla je Jerković, dodavši da "ne zna" je li Hrvatska krenula s izradom prototipa, no da bi to "svakako trebalo biti u nadležnosti Središnjeg (državnog) ureda za razvoj digitalnog društva".
S pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti servisima javnog sektora i internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob.
Široka primjena 2026.
"Nakon što država izradi prototip i ponudi ga građanima, stvar će polako zaživjeti, ja očekujem da bi to moglo biti krajem 2025. godine”, kazala je Jerković, dodavši da bi 2026. digitalni novčanici trebali biti u širokoj primjeni.
Jerković je rekla da će korištenje digitalnog novčanika biti u potpunosti besplatno i dobrovoljno, odnosno da će građani i dalje moći koristiti "papirnate" dokumente.
Osvrnula se i na hrvatsku identifikacijsku shemu "e-Građani", koja bi trebala poslužiti da se digitalni novčanik lakše "inkorporira u našu IT infrastrukturu", kazavši da ona "ne prestaje vrijediti, ali ovisno o tome koliko je razvijena, toliko će za pojedinu državu biti lakše da učini da digitalni novčanik zaživi".
"Naš sustav danas je jako fragmentiran. Mi imamo ovakve i onakve registre, ali oni između sebe uopće ne komuniciraju. Digitalni novčanik će pomoći da se to konačno dogodi jer će samo tako digitalni novčanik moću povući neke dokumente koje osoba želi i treba. To neće biti jeftina stvar, ... ali poanta je u modernizaciji javne uprave", poručila je Jerković.
Kad bi Hrvatska imala razvijeniji nacionalni identifikacijski sustav i moderniju državnu administraciju, "taj bi nas postupak stvaranja prototipa puno manje koštao", smatra Jerković.