LOŠ STANDARD

Hrvatska i u 2019. na predzadnjem mjestu u EU po potrošnji i BDP-u po stanovniku

U skupini pet zemalja s potrošnjom više od 25 posto ispod prosjeka još su Latvija i Slovačka
Ilustracija
 Goran Mehkek/Cropix

Hrvatska se i u 2019. godini zadržala na pretposljednjem mjestu među zemljama Europske unije po stvarnoj individualnoj potrošnji i BDP-u po stanovniku, pokazale su u utorak procjene statističkog ureda Eurostata.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana standardom kupovne moći (SKM) bila je u Hrvatskoj prošle godine 34 posto ispod prosjeka EU, potvrdio je Eurostat procjenu iz lipnja.

Iako je blago porasla u odnosu na godinu ranije, kada je bila 35 posto ispod prosjeka Unije, zacementirala je Hrvatsku na pretposljednjem mjestu među zemljama EU, prema izvješću europskog statističkog ureda.

Mađarska je ispred Hrvatske s potrošnjom nižom 33 posto od europskog prosjeka, a na samom je začelju i dalje Bugarska gdje je potrošnja u 2019. bila 42 posto ispod prosjeka EU.

U skupini pet zemalja s potrošnjom više od 25 posto ispod prosjeka još su Latvija i Slovačka.

Rumunjska je pak zabilježila najveći skok standarda iskazan stvarnom individualnom potrošnjom, izjednačivši se s Poljskom s potrošnjom 'samo' 21 posto ispod prosjeka Unije. U 2018. standard Rumunja bio je 26 posto niži od prosjeka, a 2017. godine 30 posto.

Uz Rumunjsku i Poljsku, u skupini s potrošnjom od 20 do 25 posto ispod europskog prosjeka još su Grčka i Estonija.

Potrošnja je prošle godine bila 10 do 20 posto ispod prosjeka EU-a u Portugalu, Češkoj, Malti i Sloveniji.

Prosjeku je najbliža Italija, a blizu su i Irska, Cipar, Litva i Španjolska.

Devetorka iznad prosjeka

Samo je u devet zemalja Unije stvarna individualna potrošnja mjerena standardom kupovne moći u 2019. bila veća od europskog prosjeka, napominju u Eurostatu, ponovo ističući velike razlike među zemljama.

Luksemburg je potvrdio status zemlje s najvišim standardom, 35 posto iznad europskog prosjeka. U 2018. bio je 36 posto iznad prosjeka

Njemačka je ponovo zauzela drugo mjesto s potrošnjom 22 posto višom u odnosu na prosjek Unije, nasuprot 24 posto višoj potrošnji u 2018.

Slijede Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska, Francuska i Švedska, s potrošnjom od 9 do 18 posto iznad prosjeka.

Inozemni radnici drže Luksemburg

Europski statističari naglašavaju i kontinuirano velike razlike među zemljama EU kada je u pitanju BDP po stanovniku mjeren standardom kupovne moći.

Luksemburg je zadržao prvo mjesto među zemljama s BDP-po po stanovniku više nego dva i pol puta većim od prosjeka EU-a.

U Eurostatu pritom napominju da je takav rezultat dijelom povezan s velikim udjelom inozemnih radnika u ukupnoj zaposlenosti. "Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku", podsjećaju.

Irska se najviše približila Luksemburgu s BDP-om po stanovniku gotovo dvostruko većim od prosjeka EU-a.

Slijede Danska, Nizozemska, Austrija i Njemačka, čiji je BDP u 2019. bio 20 do 30 posto veći od prosjeka Unije.

U Švedskoj, Belgiji i Finskoj bio je viši između 10 i 20 posto, pokazuju nove procjene Eurostata.

Najbliže je prosjeku Francuska s BDP-om po stanovniku šest posto iznad prosjeka Unije, te Češka, Španjolska i Italija, gdje je bio niži do 10 posto. Malta je točno na razini prosjeka.

Od 10 do 30 posto manji BDP po stanovniku od prosjeka bilježili su Cipar, Litva, Portugal, Slovenija, Poljska, Estonija, Slovačka i Mađarska.

Hrvatska se u 2019. ponovo našla na pretposljednjem mjestu s BDP-om po stanovniku iskazanim standardom kupovne moći 35 posto nižim od prosjeka Unije, čime je Eurostat također potvrdio lipanjsku procjenu. U 2018. bio je 36 posto ispod prosjeka.

Niži je BDP po stanovniku u 2019. imala samo Bugarska, 47 posto ispod prosjeka EU-a.

Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku 30-ak posto ispod prosjeka EU-a čine još Grčka, Latvija i Rumunjska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. srpanj 2022 18:26