Inicijativa triju mora (Three Seas Initiative, 3SI) relativno je nov, ali iznimno ambiciozan projekt regionalne suradnje koji okuplja 13 država članica Europske unije smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Riječ je o Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Grčkoj, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Ova inicijativa je prerasla u jedan od najvažnijih političkih i gospodarskih projekata srednje i istočne Europe. Pregled ove inicijative donosi Slobodna Dalmacija.
Glavni cilj Inicijative je jačanje suradnje u području energetike, prometa i digitalizacije te smanjenje razvojnog jaza između zapadne i istočne Europe. Osim toga, Inicijativa triju mora ima i snažnu geopolitičku dimenziju, jer nastoji ojačati otpornost članica na vanjske utjecaje, osobito iz Rusije i Kine, te učvrstiti transatlantske veze sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Povijest i motivacija: Od ideje do pokretača promjena
Pokretači Inicijative, tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda, prepoznali su potrebu za jačanjem suradnje među državama koje su, unatoč članstvu u EU, ostale infrastrukturno i gospodarski slabije povezane od zapadnoeuropskih članica. Iako je članstvo u EU za gore navedene države donijelo itekakve koristi ipak i dalje kaskaju za najrazvijenijim zemjama EU.
Nepovoljna prometna, energetska i druga povezanost uzrokovala je ne samo sporiji gospodarski razvoj, već i veću ovisnost o vanjskim akterima, osobito u području energetike. Kriza u Ukrajini 2014. godine dodatno je osvijestila potrebu za diverzifikacijom energetskih izvora i jačanjem regionalne suradnje. Inicijativa triju mora tako je postala odgovor na višegodišnje izazove, ali i platforma za ubrzani razvoj i jačanje političke autonomije regije.
Gospodarska moć i potencijal
Zemlje članice Inicijative triju mora zauzimaju 28% teritorija Europske unije i čine 22% njenog stanovništva, ali generiraju tek oko 10% ukupnog BDP-a EU. Taj nesrazmjer između potencijala i trenutnog gospodarskog outputa jasno pokazuje koliko prostora za napredak postoji. Prema procjenama Europske komisije, regiji u koju se ubrajaju zemlje Inicijative je potrebno više od 570 milijardi eura ulaganja u infrastrukturu kako bi dostigla standarde zapadne Europe.
Investicijski fond Inicijative triju mora, osnovan 2019. godine, do sada je prikupio više od 500 milijuna eura, s ciljem dosezanja 3 do 5 milijardi eura kapitala. Fond financira 143 prioritetna projekta ukupne vrijednosti 111 milijardi eura, a najveći dio sredstava usmjeren je na energetiku i promet.
Među najvažnijim projektima su LNG terminal na Krku (Hrvatska), Via Carpatia (prometni koridor od Litve do Grčke), Rail2Sea (željeznička veza između Gdanjska i Constanțe), proširenje kapaciteta luka u Rijeci, Pločama i Kopru te izgradnja novih energetskih interkonekcija.
Geopolitički značaj: Između Zapada i Istoka
Inicijativa triju mora ima i snažnu geopolitičku dimenziju. Regija je povijesno bila poprište sukoba interesa velikih sila, a danas se nalazi na razmeđu između Europske unije, Rusije i Kine. Jačanjem međusobne suradnje i izgradnjom moderne infrastrukture, zemlje članice nastoje smanjiti ovisnost o ruskim energentima i kineskim ulaganjima.
Sjedinjene Američke Države prepoznale su strateški značaj Inicijative te su postale njezin glavni vanjski partner. SAD je do sada uložio 300 milijuna dolara u Investicijski fond, s namjerom povećanja doprinosa na 1 milijardu dolara. Američki Kongres jednoglasno je usvojio rezoluciju kojom podržava Inicijativu, naglašavajući njezinu ulogu u jačanju transatlantskih veza i smanjenju utjecaja Rusije i Kine u regiji.
Europska unija također podržava ciljeve Inicijative, iako s nešto manje entuzijazma, budući da pojedine zapadnoeuropske članice strahuju od stvaranja paralelnih struktura unutar EU. Ipak, Europska komisija sudjeluje kao partner na samitima Inicijative i podupire njezine projekte kroz različite fondove.
Hrvatska i Inicijativa triju mora: Prilike i izazovi
- Ova inicijativa za Hrvatsku ima i važnu gospodarsku dimenziju jer robna razmjena sa zemljama unuta ove grupe raste i doseže 22,8 mlrd €, što je 35% naše sveukupne trgovinske razmjene. Proširenjem kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 mlrd m3 godišnje, Hrvatska će moći plinom opskrbljivati zemlje srednje i istočne Europe, čime postaje regionalno energetsko čvorište - naveo je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Hrvatska je, kao jedna od začetnica Inicijative, prepoznala njezin strateški značaj za vlastiti razvoj. Na popisu prioritetnih projekata nalazi se veći broj hrvatskih projekata, među kojima se ističu LNG terminal na Krku, proširenje kapaciteta luka Rijeka i Ploče, izgradnja novih cestovnih i željezničkih pravaca te ulaganja u digitalnu infrastrukturu.
Robna razmjena Hrvatske sa zemljama članicama Inicijative iznosi skoro 35 posto ukupne hrvatske robne razmjene, što potvrđuje važnost regionalne suradnje za hrvatsko gospodarstvo. Osim toga, sudjelovanje u Inicijativi omogućuje Hrvatskoj pristup dodatnim izvorima financiranja i jačanje vlastite energetske sigurnosti.
Međutim, Hrvatska se suočava i s izazovima, poput potrebe za ubrzanjem provedbe infrastrukturnih projekata, jačanjem administrativnih kapaciteta i privlačenjem većih ulaganja iz privatnog sektora. Uspjeh Inicijative uvelike će ovisiti o sposobnosti članica da zajednički definiraju prioritete i učinkovito provode projekte.
Budućnost Inicijative: Ambiciozni planovi i novi izazovi
U narednim godinama, Inicijativa triju mora planira dodatno proširiti svoje djelovanje i privući nove partnere, osobito iz privatnog sektora. Poseban naglasak stavlja se na zelenu tranziciju, digitalizaciju i jačanje otpornosti na nove sigurnosne prijetnje, poput kibernetičkih napada i dezinformacija.
Samiti Inicijative održavaju se svake godine, a domaćini su se do sada izmjenjivali između članica. Hrvatska će 2026. godine ponovno biti domaćin samita, što će biti prilika za predstavljanje novih projekata i jačanje međunarodnog ugleda zemlje.
U kontekstu aktualnih globalnih izazova, poput ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize i klimatskih promjena, Inicijativa triju mora dobiva na važnosti kao platforma za zajedničko djelovanje i jačanje otpornosti cijele regije.
Zaključak: Nova europska osovina
Inicijativa triju mora postala je ključni pokretač gospodarskog i infrastrukturnog razvoja srednje i istočne Europe, ali i važan geopolitički akter na europskoj sceni. Kroz jačanje suradnje u području energetike, prometa i digitalizacije, zemlje članice nastoje smanjiti razvojni jaz u odnosu na zapadnu Europu, povećati svoju otpornost na vanjske utjecaje i osigurati stabilan i održiv razvoj.
Za Hrvatsku, sudjelovanje u Inicijativi predstavlja priliku za jačanje vlastite pozicije u regiji, privlačenje novih ulaganja i ubrzani gospodarski rast. Uspjeh Inicijative ovisit će o sposobnosti članica da prevladaju razlike, definiraju zajedničke ciljeve i učinkovito provedu projekte koji će donijeti konkretne koristi građanima.
Analitičari navode da se Inicijativa triju mora iz regionalnog projekta pretvara u novu os europske suradnje i razvoja, čija će važnost u godinama koje dolaze samo rasti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....