Je li bilo moguće predvidjeti potres na Haitiju?
- Potres na Haitiju bilo je moguće očekivati, ali nije se moglo i predvidjeti vrijeme njegova nastanka. Zna se da je rasjed Enriquillo-Plantain Garden (kao i još neki u okolici) vrlo aktivan te akumulira napetosti uzrokovane međusobnim pomicanjem Karipske i Sjevernoameričke tekonske ploče. Nažalost, karte seizmičke opasnosti za Haiti, koje su podloga za gradnju, predviđale su višestruko manju trešnju od one koja se dogodila, pa i tu valja tražiti dio razloga velikom razaranju.
Postoji li mogućnost da Zagreb pogodi superpotres?
- Prema sadašnjim spoznajama, na seizmogenim rasjedima u zagrebačkoj okolici može se dogoditi potres maksimalne magnitude oko 6,5 prema Richteru. Takav potres je vrlo rijedak i ne uzima se kao relevantan za protupotresnu gradnju (osim za objekte izvan kategorije, npr. nuklearne elektrane). Ipak, Zagreb je izrazito potresima ugrožen grad te se o tome uvijek mora voditi računa. Uobičajeno je za projektiranje koristiti potres s povratnim periodom od 475 godina.
Za Zagreb, to je potres intenziteta približno VIII. stupnja EMS ljestvice, koji bi Zagrebu nanio vrlo veliku štetu. Bilo kakve spekulacije o tome koliko bi se zgrada srušilo u takvom ili jačem potresu, moraju biti utemeljene na dobrom poznavanju svojstava postojećih građevina, lokalnoga tla te procesa i mehanizma rasjedanja. Posve je neutemeljeno zaključiti da bi veliki potres sravnio sa zemljom cijeli stari dio grada i ne proizlazi ni iz čega što sam dosad izjavio.
Možemo li se zaštititi od potresa i može li se uopće govoriti o tome?
- Jedini način zaštite od potresa je gradnja u skladu s najboljim znanstvenim spoznajama, odnosno s naprednom regulativom o građenju u seizmički opasnim područjima. U Europi je na snazi skup takvih propisa (Eurokodovi), koji se počinju primjenjivati i u Hrvatskoj. Nažalost, preduvjet za korektnu primjenu je izrada nacionalnih dodataka Eurokodovima, koji osiguravaju njihovu primjenu u skladu s razinom seizmičnosti u pojedinoj državi. U ovom slučaju riječ je o osnovnim seizmološkim kartama potresne opasnosti koje ni za Zagreb ni za cijelu Hrvatsku još ne postoje.
Danas postoje i postupci kojima se stare i vrijedne građevine mogu ojačati ako se mjerenjima ili drukčije utvrdi da su jako ugrožene trešnjom koju je realno očekivati od budućih potresa. Iako se u proučavanje potresne opasnosti i ugroženosti u Hrvatskoj dugo ulagalo malo ili ništa, drago mi je što je Grad Zagreb odlučio provesti opsežno istraživanje efekata lokalnoga tla, čiji bi prvi dio trebao biti završen do kraja ove godine.