Hrvatska još uvijek Europskoj komisiji nije prijavila projekt za gradnju Pelješkog mosta koji bi se trebao sufinancirati i strukturnim fondovima EU iako je bilo najava da će se to dogoditi najkasnije početkom lipnja. Izvori iz Europske komisije još prije tri tjedna, prije eskalacije političke krize u Hrvatskoj, rekli su da imaju dojave da će Hrvatska"svaki čas" predati i formalno zahtjev za sufinanciranje tog mosta.
Bez iznenađenja
Da li su razlozi za kašnjenje s predajom projekta politička kriza ili problemi u pripremi dokumentacije, to u EU ne znaju. Ipak kažu da, ako se ne žuri Hrvatskoj, ne žuri se ni Europskoj uniji, a najbitnije je da projekt bude kvalitetan i dobije zeleno svjetlo stručnjaka Europske komisije.
Kako je prije mjesec dana u razgovoru za Jutarnji list rekla i povjerenica za regionalni razvoj Corina Cretu, zadužena i za strukturne fondove, postoji razumijevanje da se dva dijela Hrvatske, a time i Europske unije, povežu. Ali i dalje u EU ponavljaju da nije dovoljno stalno govoriti o nekom projektu, već da ga Hrvatska mora profesionalno pripremiti i aplicirati za financiranje iz EU.
Početak lipnja kao rok za dovršetak procedure u Hrvatskoj i formalna predaja projekta Europskoj komisiji za gradnju Pelješkog mosta često se spominjao i u Bruxellesu i u Zagrebu. Zbog toga se procjenjivalo da, ako već početkom lipnja Hrvatska preda taj projekt, stručnjaci Europske komisije u roku od tri mjeseca dat će svoje mišljenje i odgovor. Iako uskoro počinju godišnji odmori, to neće bitno utjecati na rok od tri mjeseca, koliko će Europskoj komisiji trebati za odgovor nakon što Hrvatska aplicira za financiranje Pelješkog mosta. Stručnjaci Komisije već su manje-više upoznati s elementima projekta, o tome je bila izrađena i predstudija izvedivosti, i ne očekuju se iznenađenja u projektu.
Ograničen rok
Iako znaju da taj projekt ima veliku emocionalnu, pa i političku važnost, iz EU poručuju da bi bilo najbolje da ga se ne politizira. Ideja je stara, predradnje je započela još prijašnja vlada Zorana Milanovića, nastavila sadašnja i u vezi s tim nema razlike u stavovima.
Na kraju, kažu u EU, novac se daje za projekte a ne za vlade i najmanje što njih zanima je tko je trenutno na vlasti u nekoj zemlji članici. Zato bi bilo najbolje, kažu naši sugovornici u EU, kad bi se izrada i predaja zahtjeva za financiranje velikih projekata nastavila bez političkog utjecaja jer vrijeme prolazi, a fondovi EU imaju ograničen rok za korištenje. To je i razlog zašto iz Bruxellesa Hrvatsku, kao i neke druge države članice, upozoravaju da mora stvoriti takve administrativne kapacitete koji će biti izvan političkog utjecaja i koji će osigurati da se korištenje fondova može nastaviti i u slučajevima političkih kriza, koje bi trebale biti normalna pojava.
Hrvatska, bez obzira na određeno ubrzanje, jer su neki projekti došli na naplatu, i dalje loše stoji s apsorpcijom EU fondova, za neke su prekinuta i plaćanja, a bolje korištenje fondova jedan je od razloga za prognoze gospodarskog rasta. Koliko su ti fondovi važni za Hrvatsku govori i podatak da je udio EU fondova u javnim investicijama u Hrvatskoj čak 75 posto, po čemu je Hrvatska na samom vrhu Europske unije.
Loša ovisnost
Takva ovisnost i nije dobra jer više domaćeg novca u financiranju javnih projekata maksimalizira i rezultate korištenja EU fondova. Hrvatskoj već ove godine istječu rokovi za korištenje fondova iz prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira 2007. - 2013. i postoji realna opasnost da se dio tih fondova izgubi.
