DEBELA NACIJA

Hrvatska kuje akcijski plan, liječnik otkriva: Ništa privremene dijete i lijekovi, samo ovako ćete sigurno smršavjeti!

U Hrvatskoj će do 2030. s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, odnosno svaka treća osoba, a situacija je više nego zabrinjavajuća
 Deyan Georgiev/Panthermedia/Profimedia/Deyan Georgiev/panthermedia/profimedia

Hrvatska je i dalje rekorder Europske unije po debljini jer oko 65 posto odraslih ili ima prekomjernu težinu ili je debelo. Dapače, i trećina djece muku muči s viškom kilograma, ali o tom se rizičnom faktoru za zdravlje govori rijetko.

Trenutačno je u javnoj raspravi nacrt prijedloga Akcijskog plana za prevenciju debljine za razdoblje od 2024. do 2027. godine, koji bi trebao zaustaviti loše trendove. Drugim riječima, tek bi se poslije 2027. moglo očekivati da debljina u Hrvatskoj poprimi nove trendove, što bi posljedično trebalo rezultirati i smanjenjem rizika za druge kroničnih nezarazne bolesti, od dijabetesa tipa 2 do visokog krvnog tlaka.

Zasad su to samo dobre namjere jer čak i da se u potpunosti realiziraju sve preventivne mjere, u tri godine ne može se očekivati i konkretan rezultat s obzirom na to da je situacija izuzetno teška. Tome u prilog govori i izvješće Svjetske federacije za debljinu, po kojem direktni i indirektni procijenjeni godišnji troškovi prekomjerne težine i debljine u Hrvatskoj iznose 1,68 milijardi dolara ili 407 dolara po stanovniku. Do 2030. predviđeno je da će se popeti na 2,56 milijardi, a do 2060. na 7,7 milijardi. Prema akcijskom planu, cilj je u 2027. zadržati isti udio osoba s prekomjernom težinom ili debljinom, a to znači zadržati ga na 64 posto kod odraslih i na 35 posto kod djece. To bi značilo da se moraju dodatno pojačati mjere iz Nacionalnog programa Živjeti zdravo, koji ima četiri prioriteta, a to su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, briga o mentalnom i reproduktivnom zdravlju. Cilj je i promicanje zdravih stilova života od najranije dobi. U to ime prije nekoliko je godina načinjen plan prehrane za vrtićku djecu i više fizičke aktivnosti, a u tom smjeru ide i osiguravanje jednog obroka u školi za svu djecu te povećanje broja sati tjelesne kulture.

- Da bi se smanjio broj osoba s problemom tjelesne težine, nužno je djelovati odmah, točnije čak i prije rođenja djeteta, što podrazumijeva da buduće majke moraju voditi brigu o onom što jedu dok su trudne, a sve za zdravlje svojeg djeteta. Podaci pokazuju da dijete vrtićke dobi s viškom kilograma ima 30 posto veći rizik da bude debela odrasla osoba, a ako se radi o djetetu školske dobi rizik se povećava na 50 posto - objašnjava prof. dr. Dario Rahelić, predstojnik Klinike za dijabetes "Vuk Vrhovac".

Potvrđuje to i projekcija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o debljini djece 2030. godine u europskoj regiji, po kojoj će u Hrvatskoj biti 23,19 posto debele djece u dobi od pet do 19 godina te 16,37 posto u dobi od deset do 19 godina. Dodaju li se tome i podaci Svjetskog atlasa debljine otprije dvije godine, po kojima će u Hrvatskoj do 2030. s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, odnosno svaka treća žena i svaki treći muškarac, situacija je više nego zabrinjavajuća. To, naime, znači da Hrvatska neće ispuniti cilj SZO-a da do 2025. godine zaustavi porast debljine.

- Trendovi nisu dobri, što potvrđuje i sve veći broj osoba s dijabetesom tipa 2. Naime, pretilost je velik rizični faktor, naravno, uz genetiku, neprimjerenu prehranu i sjedilački način života. Kako raste udio pretile djece, odnosno djece s viškom kilograma, raste i broj debelih odraslih, a onda i onih sa šećernom bolesti. Zato je važno imati nacionalni, a onda i akcijski plan, kako bismo barem usporili debljinu, jer ju je iskorijeniti nemoguće. Naime, bez toga ne može biti uspjeha ne samo u smanjenju dijabetesa tipa 2 nego i drugih nezaraznih bolesti, ali i brojnih drugih zdravstvenih nevolja koje se odnose na organe za kretanje, koji također stradavaju zbog debljine, a ne treba zaboraviti ni emocionalne probleme od anksioznosti do depresije - naglašava prof. dr. Rahelić te dodaje da je zapravo najmanji problem estetika, zbog koje se ipak najčešće kreće u "misiju" mršavljenja. Također naglašava da je prvi i temeljni cilj promijeniti životne navike, i to zauvijek. Privremene dijete, lijekovi, neka pomoćna sredstva... sve je to rezultat na kratke staze koji neće postići krajnji cilj - imati težinu pod kontrolom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 06:15