Ako je suditi po prognozama Europske komisije, Hrvatska će iduće godine napustiti društvo zemalja u recesiji, u kojoj i dalje ostaju Cipar i Slovenija, dvije posljednje žrtve bankarske krize.
Međutim, Hrvatska ipak nije daleko odmaknula i, izuzev Nizozemske, imat će najsporiji rast BDP-a u EU - simboličnih 0,5 posto. Godinu potom očekuje se rast od skromnih 1,2 posto. Tek u 2015. može se očekivati i malo više radnih mjesta.
Među glavnim su razlozima hrvatskih slabosti, kako se može iščitati iz prognoza EK, nedostatak privatnih ulaganja i niska konkurentnost izvoznika. U ambijentu slabe domaće potražnje, razduživanja banaka i prisutne nesigurnosti, jednostavno se ne vidi prostor za oporavak investicija do kraja 2014. godine. Iako je ova Vlada mnogo nade polagala upravo u ulaganja, osobito države, Komisija procjenjuje da će tek u 2015., zadnjoj godini njezina mandata, investicije porasti 5,5 posto.
“Investicijsku aktivnost potaknut će zakonske promjene, poput Zakona o strateškim ulaganjima, te dostupnost fondova EU”, objašnjava se u dokumentu. Dok za investicije ima nade, područje u kojem se teško nazire poboljšanje je izvoz. Glavni je razlog mala proizvodna baza kojom Hrvatskom raspolaže, kao i slabi ekonomski izgledi glavnih izvoznih partnera, a među njima su svakako Italija i Slovenija.
Situaciju donekle izvlači turizam, pa kada se robi dodaju usluge, proizlazi da će izvoz iduće godine rasti stopom od 2,5 posto, a godinu kasnije od 3 posto, što je i dalje nedovoljno za brži oporavak ekonomije. No, čak i ovako skromne procjene rasta BDP-a u idućim godinama mogle bi doći u pitanje zbog brojnih rizika kojima je zemlja izložena.
Na prvom je mjestu pojačan pritisak na konkurentnost poduzeća nakon ulaska u EU i Komisija ocjenjuje da će trebati vremena da se nadoknadi šteta nastala napuštanjem CEFTA-e. Da je trend nepovoljan, jasno pokazuju i podaci DZS-a, prema kojima proizvodnja i izvoz određenih sektora (piće, hrana, duhan...) od srpnja bilježe osjetnije minuse.
Drugu prijetnju za makar i simboličan oporavak ekonomije predstavlja smanjivanje kredita, osobito malim i srednjim poduzećima. Problem slabe kreditne aktivnosti prisutan je već nekoliko godina, a čini se da je dodatno zaoštren najnovijim financijskim udarima na banke. One već mjesecima upozoravaju da će se to neizbježno negativno odraziti na buduće kreditiranje i ekonomski rast.
Naposljetku, veliki rizik predstavljaju i slabi kapaciteti zemlje da u kratkom roku povuče novac iz europskih fondova. Unatoč optimizmu i obećanjima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, Komisija upozorava da bi Hrvatska mogla povući i manje nego što se sada procjenjuje. S tako skromnim potencijalima za rast i potrebom da se istodobno smanji golem proračunski deficit, teški dani za Vladu očito tek slijede. Prijedlog proračuna za 2014. godinu u Bruxelles još nije stigao, a najave što namjerava raditi, poput smanjenja povlaštenih mirovina ili povećanja PDV-a, Komisija nije uzela u obzir jer smatra da nedostaju potrebni detalji.
Pod pretpostavkom da Vlada ne poduzme ništa, razvoj događaja je prilično zabrinjavajući: deficit bi s prošlogodišnjih 5 posto BDP-a dosegao 6,2 posto u 2015. godini, a javni bi dug sa 55,5 posto skočio na 69 posto. U idućim tjednima očekuje se da će Vlada u Bruxelles uputiti prijedlog proračuna koji bi trebao sadržavati detaljno objašnjene mjere kojima će smanjivati deficit.
Hoće li taj sadržaj zadovoljiti Komisiju, vidjet će se, ali pretpostavlja se da će natezanja oko toga gdje, kada i koliko rezati te gdje je moguće povećati poreze potrajati. Vlada je očito propustila priliku da stvori okružje za rast ekonomije u kojem bi mnogo lakše i smanjivala deficit. Na taj način dovela se u opasnost da bude prisiljena konačno smanjiti deficit, a to bi moglo dodatno prigušiti ionako skromne izglede za rast.
Preporuke Vladi što valja činiti u ovom trenutku ovih bi dana trebale stići od misije MMF-a, koja upravo završava redovni jednotjedni posjet Hrvatskoj.