Hrvatska je prošle godine doživjela pravi ulagački potop, a po visini stranih ulaganja pretekle su nas čak i Srbija, Albanija i Crna Gora. Pokazuje to najnovija statistika Konferencije Ujedninjenih naroda za trgovinu i razvoj ( UNCTAD ), prema kojoj su stranci u naše gospodarstvo u 2010. uložili samo 583 milijuna američkih dolara.
Suša u Hrvatskoj
- Hrvatska je po ulaganjima prije bila predvodnica u jugoistočnoj Europi, a sada je to postala Srbija, u koju su stranci lani uložili preko 1,3 milijarde dolara. U Hrvatskoj vlada inercija i otpor stranim ulaganjima. Potrebna nam je temeljita revizija pristupu stranim ulaganjima - ocijenio je na jučerašnjem predstavljanju najnovijeg UNCTAD-ova Svjetskog izvješća o ulaganjima Branko Vukmir, savjetnik te specijalizirane agencije UN-a.
Ni najnoviji podaci HNB-a o stranim ulaganjima ne ulijevaju optimizam. Prema podacima središnje banke, stranci su u Hrvatsku lani uložili samo 227 milijuna eura, što je najmanji iznos još od 1995., kada su ino-ulaganja u tada još ratom pogođenoj zemlji iznosila zanemarivih 79 milijuna eura.
Posebno iznenađuje što se ulagačka suša u Hrvatskoj dogodila u godini u kojoj je došlo do laganog oporavka investicija u svijetu. Naime, kako pokazuju podaci UNCTAD-a, u 2010. su ukupna ino-ulaganja u svijetu dosegla iznos od 1,24 bilijuna dolara, što je pet posto više nego u godini ranije. No, samo su dvije zemlje privukle više od 100 milijardi dolara stranih ulaganja: SAD, 228,2 milijardi USD, i Kina, 105,7 milijardi USD. Kada se podacima za Kinu pribroje još i oni za Hong Kong, u koji su stranci lani invetsirali gotovo 69 milijardi USD, jasno je da pozicija najmnogoljudnije zemlje svijeta kao magneta za ulagače postaje neupitna.
Financijski potresi
Prognoze UNCTAD-a pokazuju da će ulaganja u svijetu u narednim godinama nastaviti rasti, naravno uz pretpostavku da ne dođe do novih financijskih potresa. Osim SAD-a i Kine, u fokusu ulagača naći će se još i Rusija, Indija, Brazil i Poljska. No, Hrvatska, čini se, ni u ovoj godini ne može računati na zamjetniji oporavak ulaganja.
Struktura ulaganja
Naime, kako pokazuju podaci HNB-a, u naše se gospodarstvo u prvom ovogodišnjem tromjesečju slilo samo 129 milijuna eura ino-ulaganja. Iako Hrvatska ne stoji loše kada se sva dosadašnja strana ulaganja stave u omjer s brojem stanovnika - jer sa 5.457 eura per capita zauzima četvro mjesto na tranzicijskoj ljestvici, iza Estonije, Češke i Mađarske, a ispred Bugarske, Slovačke ili Slovenije - problematična ostaje struktura ulaganja. U njoj dominiraju investicije u financijski sektor, trgovinu i usluge, te u nekretnine, dok su ulaganja u proizvodnju, a posebno greenfield investicije - ona ulaganja koja kreću "od nule" i za posljedicu imaju otvaranje radnih mjesta i povećanje izvoza - slabije zastupljena. Najviše ulaganja, preko 90 posto, dosad nam je stiglo iz EU.
S lošom ulagačkom klimom, iz Hrvatske sve više odlazi i domaći kapital. Hrvatski su poduzetnici u 2010., kada se isključe kružna ulaganja - ona koja, najčešće iz poreznih razloga, prelaze granicu da bi se potom vratila - u inozemstvo uložili 504,1 milijun eura, što je gotovo dva i pol puta više nego 2009. Glavna hrvatska investicija u inozemstvu lani je bila kupnja slovenske Droge Kolinske od strane Atlantic Grupe Emila Tedeschija .