EUROPSKA KOMISIJA

‘Hrvatska nije tražila produljenje roka za korištenje milijardi iz Fonda solidarnosti, uredba to ne predviđa‘

Glasnogovornik je pojasnio da se mogu priznati i opravdati svi troškovi koje je država članica imala odmah nakon nepogode

Posljedice razornog potresa u centru Petrinje

 Bozidar Vukicevic/Cropix

Uredba o Europskom fondu solidarnosti ne predviđa mogućnost produljenja roka od 18 mjeseci za korištenje odobrenih sredstava a Hrvatska nije ni tražila produljenje za korištenje tih sredstava koje je dobila nakon potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji, izjavio je u srijedu glasnogovornik Komisije.

“Uredba o Europskom fondu solidarnosti (ESF) ne predviđa mogućnost produljenja roka od 18 mjeseci za korištenje sredstava, počevši od dana uplate. Od Hrvatske nismo ni dobili zahtjev za produljenjem”, odgovorio je Stefan De Keerrsmaecker na pitanje novinara.

On je pojasnio da se sredstva iz toga fonda mogu koristiti od dana kada se dogodila elementarna nepogoda, to jest da se mogu priznati i opravdati svi troškovi koje je država članica imala odmah nakon nepogode za hitno saniranje i zbrinjavanje ljudi, a ne od dana kada je primila sredstva iz Europskog fonda solidarnosti.

To znači da će primjerice biti priznati troškovi uklanjanja dimnjaka nakon potresa ili troškovi privremenog smještaja i hrane za ljude čiji su domovi teško oštećeni.

Na novinarsko pitanje je li bilo slučajeva da je neka zemlja morala vratiti dio sredstava koje nije uspjela potrošiti, De Keerrsmaecker je rekao da nema pred sobom konkretne brojke, ali da su, “na temelju našeg iskustva”, sva sredstva u pravilu bila iskorištena.

Sredstva iz Europskog fonda solidarnosti nisu namijenjena za obnovu, nego za što hitniju normalizaciju života nakon elementarnih nepogoda, potresa, poplava, i slično. Stoga je i rok za korištenje samo 18 mjeseci.

Kao prihvatljivi troškovi mogu se priznati, primjerice, intervencije vatrogasaca i spasilačkih službi, dostava hrane, odjeće, lijekova ugroženom stanovništvu, smještaj ljudi čiji su domovi nastradali ili iznajmljivanje alternativnih prostora za škole ako su oštećene u mjeri da u njima nije moguće organizirati nastavu.

Hrvatska je nakon potresa u Zagrebu dobila 683,7 milijuna eura, a nakon potresa na Banovini još 319 milijuna eura, što je ukupno nešto više od milijardu eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2022 03:05