Hrvatska od danas na godinu dana preuzima predsjedanje "Strategijom EU-a za jadransku i jonsku regiju" (EUSAIR), političkim okvirom s 10 zemalja sudionica koji će se prvi put od osnutka 2014. godine baviti i prekograničnim socijalnim pitanjima.
Hrvatska, koju je nakon ulaska u EU prije deset godina napustilo 400.000 stanovnika, inicirala je tu temu sa zemljama iste demografske sudbine.
U Sarajevu je prošli tjedan održan ministarski forum "Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju". Radi se o političkom okviru u kojem Europska komisija ima ulogu savjetnika, a u njemu sudjeluju četiri članice Europske unije (Hrvatska, Slovenija, Italija i Grčka) te BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i San Marino.
Zemlje na prostoru sa 70 milijuna stanovnika trenutno surađuju u četiri područja: "Plavi rast" (vezan za more), "Povezivanje regije" (gradnja cesta, plinovoda i puteva), "Kvaliteta okoliša" i "Održivi turizam".
Ubuduće bi trebale surađivati i u području socijale što je bio prijedlog Hrvatske koji su prihvatile ostale zemlje.
"Razgovarali smo o nekim idejama, a tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se rasprave o konkretnoj suradnji. U ožujku je predviđena konferencija na tu temu", kaže Naida Mekić iz hrvatske Uprave za upravljanje operativnim programima EU-a.
Zemljama tog područja na raspolaganju je 10 milijuna eura iz EU programa IPA ADRION za razdoblje od 2021. do 2027. godine, pa bi se dio tog novca trebao preliti u prekvalifikacije radnika, uključivanje starijih osoba na tržište rada, integraciju tržišta rada za mlade te druge oblike obuke i prekogranične razmjene iskustva.
U svim zemljama jadransko-jonskog prostora, osim u Sloveniji, stopa zaposlenosti je niža od prosjeka EU-a. Također i stopa zapošljavanja ranjiviih skupina ljudi.
Cilj je da ljudi ostanu u regiji
Hrvatski ministar rada i socijalne politike Marin Piletić kaže da Hrvatska već ima vlastite alate za suzbijanje nezaposlenosti, poput programa "Zaželi - program za zapošljavanje žena", putem kojeg nezaposlene žene uključuje na tržište rada na način da im se plaća za obilazak i njegu starijih osoba po kućama.
"Jedna dimenzija tog progama je uključivanje dugo nezapošljivih žena na tržište rada, a druga je pružanje socijalnih usluga starijim ljudima, posebice u ruralnim područjima", kaže Piletić koji je bio u Sarajevu na ministarskom forumu.
"Ovaj jugoistočni dio Europe većinski jest ruralno područje pa dobre modele kojima se hvalimo u Europskoj uniji želimo ponuditi kao jedan od modela našim susjedima izvan EU-a", dodaje.
Piletić napominje da Hrvatska već ima niz drugih programa prekogranične suradnje sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, a da ovom inicijativom želi unaprijediti socijalna prava "u tim zemljama koje su na putu u EU".
"U trenutku kada Hrvatska uvozi inozemnu radnu snagu, prvenstveno iz susjednih zemalja, želimo im doprinijeti unapređenjem socijalnih prava, posebno njihovim osjetljivim skupinama", izjavio je.
Italija, koja se također suočava s demografskim deficitom i dolaskom neeuropskih migranata, podržava socijalu kao peti stup ovog političkog okvira.
"Smatramo da je socijala noga stola koja nedostaje kako bi ‘Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju‘ bila stabilna", kaže Rossella Rusca, zadužena u talijanskoj vladi za EU fondove.
Vjeruje da će zemlje kandidati za ulazak u EU time dobiti alate koji postoje u EU, a sve zemlje usuglasiti metodologiju rada u socijalnim pitanjima i razmjenjivati informacije.
Gilles Kittel zadužen je u Europskoj komisiji za provođenje jadransko-jonske strategije, čiji je politički cilj približiti zemlje zapadnog Balkana članstvu u EU.
Kittel je puno putovao tim zemljama u posljednje vrijeme pa je svjestan da ljudi odande žele emigrirati u bogatije članice EU-a, uključujući njegovu rodnu Francusku.
"Veliki izazov za ove zemlje jest ‘odljev mozgova‘ i nezaposlenost mladih. Zato je važna socijala, kao peti stup naše strategije", kaže. "Cilj je da ljudi ostanu u ovoj regiji, da se poprave uvjeti zapošljavanja", dodaje.