Srbija će se morati prilagoditi pravilima Europske unije i usvojiti europske vrijednosti, među kojima su poštivanje vladavine prava, ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina sukladno potvrđenim međunarodnim konvencijama i međudržavnim sporazumima, glasi najvažniji dio odgovora Ministarstva vanjskih poslova na pitanje pod kojim uvjetima je Hrvatska spremna Srbiji omogućiti otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima s EU.
Prije nekoliko dana u visokim političkim krugovima u Zagrebu proširila se informacija da će Hrvatska sigurno blokirati Srbiju ako ne ukine zakon koji omogućava univerzalnu jurisdikciju na temelju kojeg je, prije šest godina, ovdašnji branitelj Veljko Marić osuđen u Srbiji. Gotovo istovremeno srpski premijer Aleksandar Vučić i nekoliko članova njegove vlade upozorili su kako bi ovakav položaj pokvario međudržavne odnose, ali i izolirao Hrvatsku unutar Europske unije jer ostalih 27 zemalja želi otvaranje pregovora sa Srbijom. Pritom u Beogradu tvrde da imaju potporu Njemačke.
Srbija: Nećemo moliti
Tamošnji su mediji objavili kako je Gunther Krichbaum, predsjednik Odbora za odnose s Europskom unijom u Bundestagu, na konferenciji za novinare s Vučićem, izjavio da proces europskih integracija nije sredstvo za rješavanje bilateralnih sporova.
Usto, Krichbaum je precizirao kako Njemačka podržava Europsku komisiju u namjeri da Srbija brzo otvori poglavlja 23 i 24, ali da će odluku o tome donijeti EU i dati preporuku jesu li ispunjeni uvjeti za otvaranje poglavlja. Srpski premijer Aleksandar Vučić potom je upozorio da “neće moliti za datume otvaranja poglavlja nikoga, pa ni susjede Hrvate, s kojima želimo dobre odnose”.
Suradnik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, s kojim smo razgovarali nakon Vučićeva istupa, također je osporio mogućnost da Srbija otvori spomenuta poglavlja prije nego što ispuni uvjete. “Radi se o tri stvari. Beograd mora ukinuti zakon koji omogućuje suđenje našim građanima, potom treba poboljšati status hrvatske manjine i, napokon, Srbija mora potpuno surađivati s Haagom.
Najspornija točka
Ovo su teme na koje potpuno jednako gledaju Vlada i Predsjednički ured”, pojasnio je sugovornik Jutarnjeg lista. Na pitanje postoje li o problemima u poglavljima 23 i 24 bilateralni pregovori sa Srbijom, iz Ministarstva vanjskih poslova dobili smo negativan odgovor, da im se nitko glede tih pitanja nije obratio.
“Ali, neki je dan u Zagrebu boravila srpska glavna pregovaračica Tanja Miščević jer, što mnogi ne znaju, Hrvatska Srbiji na putu u Europsku uniju pruža stručnu pomoć”, objasnili su na Zrinjevcu. Poglavlja 23. i 24. tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti. U lipnju 2015. Vlada Zorana Milanovića najavila je da će Hrvatska, kao članica EU, tražiti promjenu srpskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji. Izgleda da je i oporba spremna podržati ultimatum Beogradu.
Joško Klisović, zastupnik SDP-a, a donedavno zamjenik ministrice Vesne Pusić, drži kako je potreban dijalog sa susjedima, ali Srbija mora povući sporni zakon.
“Univerzalna jurisdikcija često zakomplicira situaciju među državama i zato sve više zemalja odustaje od instituta.
Pritisak Njemačke
Mislim kako Hrvatska treba tražiti da Srbija promijeni sporni zakon jer je neprihvatljivo da druge države sude našim državljanima za zločine počinjene na hrvatskom teritoriju. Srbija je taj zakon donijela iz unutarnjopolitičkih razloga, a sada ga iz istih razloga ne želi ukinuti.
Treba održati još jedan krug razgovora sa srpskom stranom, i ako oni i poslije toga ne promijene stajalište, onda možemo blokirati otvaranje pregovora u poglavljima 23. i 24”, smatra Klisović.
I Klisović i u Ministarstvu vanjskih poslova su uvjereni da se Hrvatska zbog politike prema Srbiji neće naći pod pritiskom Njemačke i EU. “U pitanju su europske vrijednosti, a ne nekakav kapric s naše strane”, zaključuju.