KADA ĆEMO U SCHENGEN

Hrvatska se tek sada izjednačila u postupku s Bugarskom i Rumunjskom. Oni čekaju 10 godina

Postoje brojni razlozi koji upućuju na to da se Hrvatsku treba tretirati drukčije, ali postupa nije bez rizika

Božinović s njemačkom ministricom unutarnjih poslova

 Afp, Cropix

Bude li sve išlo glatko, sljedeće godine ili 2023. neće više biti graničnih kontrola na granicama Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom. Nakon što su ministri unutarnjih poslova EU jednoglasno zaključili da je Hrvatska ispunila sve uvjete, odluka o ukidanju graničnih kontrola postala je isključivo politička.

Postupak je bio dug i složen. Kao i inače u proširenju, što neka država kasnije dođe na red, to su i uvjeti teži. Tako je Hrvatska morala ispuniti uvjete prema proceduri drukčijoj od onih koje su u tom postupku bile prije. I zato je ispunjenje uvjeta i trajalo dulje.

Hrvatska je prošla kroz postupak "schengenske evaluacije" u razdoblju od 2016. do 2020. godine. U tom je postupku morala modernizirati sustave na graničnim prijelazima, uskladiti sa schengenskim sustavima i druge. Praktički, Hrvatska već dugo primjenjuje Schengen, sve obveze, s tim da ne koristi prava u smislu ukidanja graničnih kontrola. Zadnja evaluacija Europske komisije bila je u veljači ove godine kad je Komisija potvrdila da je Hrvatska ispunila sve uvjete za promjenu schengenskog zakonodavstva.

I to su sada potvrdile i države članice EU u Vijeću usvajanjem zaključaka, čime je i formalno potvrđeno da je Hrvatska ispunila sve uvjete. Ali, kako stoji i u zaključcima, ovo ne prejudicira konačnu odluku Vijeća za punu primjenu Schengena u Hrvatskoj.

Sada će se čekati mišljenje Europskog parlamenta i konačna odluka Vijeća. Već početkom sljedeće godine najprije bi Odbor za pravosuđe, pravdu i unutarnje poslove trebao početi postupak, a potom slijedi plenarno zasjedanje Europskog parlamenta. Ako je suditi prema dosadašnjim stajalištima Europskog parlamenta, nema sumnje da će on dati zeleno svjetlo. Da se pitao Parlament, i Hrvatska i Rumunjska i Bugarska već bi odavno bile u Schengenu.

Ipak, postupak nije bez rizika, upravo zato što je sada politički. Najbolji promjer za to su Bugarska i Rumunjska. Zapravo Hrvatska se tek u četvrtak izjednačila s tim državama u postupku, ali one već deset godina ne mogu ući u Schengen. Prema diplomatskim izvorima, tome se protive Nizozemska i Finska, a ni Francuska i Njemačka nisu pretjerano na njihovoj strani.

Postoje brojni razlozi koji upućuju na to da se Hrvatsku treba tretirati drukčije. Bugarska i Rumunjska uvjete su ispunile prije usvajanja novih pravila. Ali važnije od toga je postojanje posebnog monitoringa za te dvije države zbog vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Diplomati iz država koje se protive ulasku Bugarske i Rumunjske u Schengen navode da je paradoks da Komisija s jedne strane potvrđuje da su uvjeti za ulazak u Schengen sasvim ispunjeni, a s druge strane i dalje smatra da Bugarska i Rumunjska nisu ispunile uvjete za ukidanje monitoringa iako su članice EU već 14 godina. Neke države, budu li se htjele protiviti ulasku Hrvatske u Schengen, mogu koristiti za to Bugarsku i Rumunjsku.

Drugi izazov za Hrvatsku je i sama sudbina Schengena. Iako se sloboda kretanja bez graničnih kontrola smatra jednim od najvećih i najočitijih uspjeha EU, neke su države prečesto suspendirale promjenu i postavile kontrole na granicama, bilo zbog migranata ili zbog pandemije. Krene li se u reforme Schengena, tu će se vezati i pitanja azila, što znači da su šanse za brze reforme male. Zato je važno da Hrvatska uđe u Schengen bez obzira na sudbinu reformi Schengena. To će najviše ovisiti o francuskom predsjedanju EU.

I mali rizik može biti Slovenija koja je sada snažno podržavala Hrvatsku jer joj je u interesu da se vanjska granica Schengena premjesti sasvim južno od Bregane. Ali, nakon izbora je moguće da neki političari pokrenu bilateralna pitanja, poput arbitraže.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2022 12:48