Hrvatska će tražiti od Europske komisije da se promijeni način podjele cjepiva zemljama EU, odnosno da ona bude temeljena isključivo na broju stanovnika, a ne da uključuje i količinu pojedinog cjepiva kojeg je neka zemlja kupila više ili manje.
Naime, upravo ta činjenica da su dva cjepiva, ono Pfizer/BioNTech i Moderne, prva odobrena u EU pa zemlje koje su kupile najviše tog cjepiva dobivaju u raspodjeli i najveće količine, kad se doda faktor stanovništva dovela je do nesrazmjera u cijepljenju u nekim zemljama odnosno neke su dobile višestruko veće količine u odnosu na broj stanovnika.
Ostale koje su se primjerice kao Hrvatska odlučile da najviše cjepiva (2,7 milijuna doza) kupe od AstraZeneca/Oxforda zakinute su jer osim što je to cjepivo tek nedavno dobilo odobrenje EMA-e najviše je podbacilo i u isporukama. Primjerice, umjesto 90 milijuna doza u prvom tromjesečju jedva će isporučiti 30 milijuna EU. Prihvati li se ovaj hrvatski prijedlog, a sličan će vjerojatno biti i onaj ostalih pet zemalja koje su prije dva dana pisale predsjednici EK i predsjedniku Europskog vijeća, to bi značio da bez obzira na "ime" cjepiva svaka zemlja dobije količinu iz trenutačno dostupne kvote prema broju stanovnika. Naime, dogovorena raspodjela cjepiva prije nego što se pojavilo i jedno očito se trebala promijeniti kad se shvatilo da bi se moglo dogoditi da dugo na tržištu neće biti više od dva proizvoda.
U slučaju da neka zemlja nije kupovala od tri ili četiri, već od samo jednog proizvođača, primjerice CureVaca koji još nema odobrenje EMA-e, moglo se dogoditi da danas, gotovo tri mjeseca od pojave cjepiva, nema u toj zemlji cijepljenog niti jednog čovjeka.
Očite nepravde
"Točno je da se pogriješilo u narudžbama cjepiva u Bruxellesu i u državama članicama", rekao je Frans Timmermans, potpredsjednik EK u intervjuu za Tagesspiegel. Dodao je da je spreman na kraju pandemije na preispitivanje prve odluke kako bi se utvrdilo što je pogrešno, a što dobro učinjeno te naglasio da treba učiniti sve da "svi Europljani dobiju cjepivo".
Zaključak je da je europski pristup bio "u interesu bogatijih država članica" poput Njemačke. Istina, Europska komisija naručila je ukupno najmanje 1,4 milijardu doza cjepiva, što bi trebalo biti više nego dovoljno za njezinih 450 milijuna stanovnika, ali očito je da su učinjene krupne pogreške u ugovaranju i isporuci, a onda i raspodjeli doza, što je rezultiralo očitim nepravdama prema nekim zemljama.
Potaknulo je to austrijskog kancelara Sebastiana Kurza i premijere još pet zemalja, među kojima je i hrvatskog, da pokrenu inicijativu za rješavanja ovog očito velikog problema. No, kao što to obično biva kad je riječ o EU, Charles Michel rekao je da planira summit Vijeća tek za 25. i 26. ožujka te da će na dnevnom redu biti i koordinacija oko cjepiva. Mnoge je dodatno razljutio odgovor EK na kritike u podjeli cjepiva koja tvrdi - ne krivite nas. Neke zemlje nisu se prijavile za sva cjepiva na koja su imale pravo, a druge su otkupile dodatne doze!? Komisija je istaknula da je željela strogu proporcionalnu raspodjelu, ali nacionalne su se vlade EU odlučile za fleksibilniji pristup.
"Na državama članicama je da pronađu sporazum ako se žele vratiti proporcionalnoj osnovi", kaže se u priopćenju Komisije.
Dokumentacija o Sputniku
Cijeloj toj lošoj priči s cjepivima u EU valja dodati i činjenicu da su isporučene količine cjepiva bitno manje nego što su dogovorene za prvo tromjesečje jer je primjerice SAD "zaključao" kompletnu proizvodnju cjepiva na svom teritoriju dok se ne procijepe svi Amerikanci.
Dapače, čak su zabranili navodno izvoz nekih filtera koji su nužni u proizvodnji cjepiva, što onemogućava europske proizvođače da povećaju proizvodnju. S druge strane EU očito ne može kontrolirati izvoz cjepiva sa svoga područja pa u zemlje ne stiže sve ono što je proizvedeno već dio odlazi u izvoz. Da je tome tako potvrđuje nedavna zabrana izvoza 200.000 doza AstraZenece iz Italije u Australiju, ali podatak o tome koliko je već tako izvezeno dok EU grca u nestašici zapravo nitko ne zna. Inače, u subotu navečer Rusi su konačno poslali dio dokumentacije o Sputnjiku V koju je tražila Hrvatska.
O tome treba li i nekih dodatnih ovog će se tjedna izjasniti HALMED, a među ostalim još treba utvrditi poštuje li ruska strana tzv. dobru proizvođačku praksu. Načelno je bilo rečeno da bi Rusi mogli u kratkom roku isporučiti oko milijun doza cjepiva, za koje je u Lancetu objavljeno da štiti više od 90 posto, što je dostatno za punu zaštitu 500.000 građana. Interventni uvoz Sve je to mogući put u interventni uvoza ruskog cjepiva u Hrvatsku ne bi li se povećao broj cijepljenih građana i tako mirnije ušlo u turističku sezonu. Inače, jučer je u Hrvatskoj bio 561 novi slučaj koronavirusa od 6221 testiranog građana. Na bolničkom je liječenju 855 osoba, na respiratoru je 72 pacijenta, a umrlo je sedam ljudi.