Šest godina nakon okončanja arbitražnog spora Hrvatske elektroprivrede i Republike Slovenije oko neisporučene energije iz nuklearne elektrane Krško i tek nekoliko mjeseci nakon velikog spora oko međudržavne arbitraže o granici, na pomolu je nova hrvatsko-slovenska arbitraža, a njezin predmet opet će biti odnosi oko nuklearne elektrane. Kako doznaje Jutarnji list od visokih izvora u hrvatskom Ministarstvu gospodarstva, u tijeku su pripremne radnje za pokretanje postupka pred arbitražnim sudištem UN-ove komisije za međunarodno trgovačko pravo (UNICTRAL) u New Yorku. Razlog za takav postupak je višemjesečni tinjajući sukob hrvatske i slovenske strane oko detalja upravljanja nuklearnom elektranom, odnosno poštivanja odredbi međudržavnog sporazuma koji to regulira.
Sukob na vrhuncu
Taj sukob, koji je dosad bio poprilično skriven od javnosti, svoj vrhunac dosegnuo je prije nekoliko tjedana kad je slovenska strana odbila provesti hrvatski zahtjev za imenovanje novog hrvatskog člana dvočlane mješovite Uprave elektrane. Takav potez na hrvatskoj strani protumačen je kao flagrantno kršenje međudržavnog ugovora i partnerskog odnosa te pokazatelj da sa slovenske strane ne postoji volja da se riješe otvorena pitanja. A ključno od tih otvorenih pitanja odnosi se na značajni nesrazmjer angažmana hrvatskih i slovenskih tvrtki u poslovima održavanja i investicijskim projektima elektrane.
Ugovor jamči ravnotežu
Vrijednost tih poslova u razdoblju od 2010. do 2014. godine iznosila je oko 240 milijuna eura, no udjel hrvatskih tvrtki u tome bio je tek nešto više od 20 posto, naspram slovenskih 63 posto (ostata k otpada na dobavljače iz trećih država). Kako je člankom 9 međudržavnog ugovora definirano da će elektrana “osigurati sudjelovanje isporučitelja i izvođača radova podjednako iz obje ugovorne stranke”, hrvatska strana donijela je zaključak kako se radi o situaciji koja je suprotna dogovoru te kako se mora pronaći način da se udjel hrvatskih i slovenskih tvrtki dovede u što veći mogući stupanj ravnoteže, čuvajući pritom najviši mogući standard sigurnosti, efikasnosti i pouzdanosti rada samog postrojenja. Pritom, smatralo se kako je nužno prvenstveno promijeniti način dosadašnjeg funkcioniranja hrvatskih predstavnika u upravljačkim strukturama elektrane kako bi postali proaktivniji u komunikaciji s hrvatskim tvrtkama koje posjeduju uvjete za isporuku roba i usluga elektrani, ali i u pomoći onim tvrtkama koje te uvjete trenutno ne zadovoljavaju kako bi u budućnosti bile sposobne natjecati se za te poslove. U tom kontekstu donesena je odluka o smjeni dosadašnjeg dugogodišnjeg hrvatskog predstavnika u Upravi elektrane, koji bi bio raspoređen na drugu poziciju. Ipak, slovenska strana tome se usprotivila, odbijajući imenovati osobu koju je predložio HEP, tvrdeći da ne zadovoljava stručne kriterije za tu poziciju.
Uvjeti za upravu
Naime, iako je društvenim ugovorom o osnivanju Nuklearne elektrane Krško (NEK) definirano da su uvjeti za članove Uprave društva visoka stručna sprema tehničke, ekonomske ili pravne struke, pet godina radnog iskustva u struci, aktivno znanje engleskog jezika, organizacijske sposobnosti i smisao za rukovođenje, NEK je poslije svojim internim pravilnikom definirao da je za tu funkciju potrebno i deset godina iskustva rada u samoj nuklearnoj elektrani. Taj uvjet, dakako, znatno ograničava kadrovske mogućnosti HEP-a u procesu imenovanja svog predstavnika u Upravi, no pitanje je može li se takav uvjet uvesti upravnim aktom, bez promjene društvenog ugovora i međudržavnog ugovora iz kojeg proizlazi. Upravo to pravno pitanje moglo bi biti jedna od ključnih točaka buduće arbitraže, ako do nje na kraju i dođe. Poznavatelji prilika u elektrani u Krškom trenutni sukob tumače tek kao posljedicu skorašnje velike investicije u gradnju suhog skladišta istrošenog nuklearnog goriva vrijednog 40 milijuna eura i 150 milijuna eura ukupnih povezanih investicija koje će se u Krškom provoditi do zatvaranja i dekomisije elektrane. Radi se o potencijalno značajnim poslovima za tvrtke, a kako će se financirati iz Fonda za dekomisiju u kojeg ravnopravno novac uplaćuju obje strane, obje imaju i interes da dio tog novca vrate kroz aktivnosti svoga gospodarstva.
Spor ne utječe na rad
Hoće li se kriza smiriti ili eskalirati, bit će poznato sljedećih tjedana, no bitno je znati da sukob dvaju suvlasnika na upravljačkoj razini ne bi nimalo trebao utjecati na svakodnevno upravljanje ovim strateškim energetskim objektom. Nuklearna elektrana Krško temelj je elektroenergetskih sustava i Hrvatske i Slovenije, a prošle godine svaka od država iz Krškog je preuzela oko 3 teravatsata električne energije. U Hrvatskoj to je nešto manje od petine ukupne potrošnje.