U nastavku donosimo:
- što poziv Donalda Trumpa i ulazak u njegov Odbor za mir znači za hrvatsku vanjsku politiku
- zahtjev Zorana Milanovića za konzultacijama i ustavne okvire zajedničkog stajališta
- odgovor Andreja Plenkovića te faze i kriterije kojima se Vlada vodi prije odluke
- argumente i pritiske iz EU konteksta te što hrvatska diplomacija mjeri u odnosu na UN
- političke reakcije u Zagrebu, uključujući zahtjeve za raspravom u Saboru
Predsjednik Republike Zoran Milanović jučer je u priopćenju pozvao premijera Andreja Plenkovića na konzultacije kako bi zajednički usuglasili stajalište o pozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa da hrvatski premijer pristupi Odboru za mir prije donošenja bilo kakve odluke, a s druge strane brda stigao je i pomirljiv odgovor da su konzultacije potrebne.
"Predsjednik Republike očekuje od predsjednika Vlade sve informacije o ovoj strateški važnoj vanjskopolitičkoj temi. Stav Republike Hrvatske, prema Ustavu, mora biti usuglašen između predsjednika Republike i Vlade prije donošenja bilo kakve odluke. Samostalno odlučivanje Vlade, u ime Republike Hrvatske, bilo bi protivno Ustavu", priopćio je Milanović.
A sve u vidu činjenice, kako je naglasio, da je Hrvatska pozvana da pristupi Odboru koji je osnovan na prijedlog predsjednika SAD-a, da je riječ o uspostavi nove međunarodne organizacije, da Vlada trenutačno procjenjuje pravne i druge aspekte prijedloga, kao što je rekao premijer, da Vlada ni na koji način nije konzultirala predsjednika, niti je tražila njegov stav o pozivu Hrvatskoj da pristupi Odboru za mir, te da predsjednik Republike i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike prema odredbi članka 99. stavka 1. Ustava.
Premijer Andrej Plenković odgovorio je na Milanovićevo priopćenje izjavom za medije u kojoj je poručio da će razgovarati s predsjednikom o ovom pitanju nakon što Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prouči sve dokumente.
- Ponajprije međunarodnopravne aspekte tog dokumenta, da vidimo njegovu korelaciju s postojećim okvirom, koji je na globalnoj razini, prije svega u UN-u, te da vidimo odnos ovoga međunarodnog ugovora s našim obvezama na razini EU. A onda ćemo, naravno, kad se to sve prouči, o tome informirati predsjednika, dati mu relevantne informacije i te analize, pa ćemo u jednom procesu koji će slijediti i razgovarati - poručio je Plenković.
Bez naglih poteza
Napomenuo je kako je prema Ustavu Vlada ta koja vodi taj proces, ali da, naravno, moraju surađivati u oblikovanju i provođenju vanjske politike.
- Ovo je jedno od pitanja za koja se slažem - da treba konzultacija. Zato nismo niti poduzimali nikakve nagle poteze u smislu da dokument dobijete jedan dan, drugi dan dobijete povelju, a treći dan priliku da ga potpišete. Dakle, to tako ne ide, mi jako dobro znamo, zna on, znam i ja, jer smo itekako verzirani u toj temi, da za to treba odgovarajuća procedura, konzultacije, ali prije svega i jedna vrsta političke procjene i odluke koja zahtijeva određeno vrijeme. Zato smo takav stav zauzeli u Davosu i u Bruxellesu - rekao je Plenković.
Premijer je, podsjetimo, jedan od oko 60 svjetskih državnika koji su dobili poziv američkog predsjednika Trumpa da sudjeluje u radu njegova Odbora za mir. Iako je na ceremoniji potpisivanja povelje o uspostavi tog tijela u Davosu bila hrvatska veleposlanica u Švicarskoj Andrea Bekić, premijer nije potpisao povelju jer Hrvatska, kao, uostalom, i većina drugih država članica EU, ima rezerve prema ovom tijelu i čeka se zajednički stav Europskog vijeća, koje je zasjedalo na izvanrednom sastanku u četvrtak navečer u Bruxellesu.
Plenković je rekao kako se još razmatraju svi pravni i drugi aspekti prijedloga.
Milanović se oglasio o Trumpovom ‘Odboru za mir‘, zove Plenkovića na hitne konzultacije
SAD je, rekli su nam diplomatski izvori u četvrtak, tradicionalni saveznik Hrvatske, ali je EU naš prostor, a bio je vidljiv izostanak jakih europskih igrača koji su dobili pozivnicu na potpisivanju povelje, pa su čak i neke najjače saveznice SAD-a, poput Velike Britanije, zbog poziva Vladimiru Putinu da sudjeluje u Odboru rekle ne predsjedniku Trumpu.
Hajdaševo pismo
Od zemalja Europske unije, povelju su potpisale samo Mađarska i Bugarska, a od europskih i Kosovo, a očekuje se da će to učiniti i Albanija.
Dio problema tog odbora jest što zahvaća puno šire od originalno zamišljenog tijela koje bi pomagalo u rekonstrukciji Gaze nakon brutalnog rata između Izraela i Hamasa, a to je, uostalom, definirala i rezolucija UN-a, a Trumpova povelja, prema medijskim izvješćima, definira Odbor kao mini UN.
Raspravu o ovom pitanju, ali u Hrvatskome saboru, zatražio je jučer u otvorenom pismu premijeru i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koji je prozvao Plenkovića jer javnost i dalje nema odgovor na pitanje kakav je stav Vlade o uključivanju u Odbor.
"To nije diplomacija, nego opasan izostanak političke odvažnosti u vanjskoj politici uz ignoriranje Sabora kao najvišeg predstavničkog tijela građana. Istovremeno, zabrinjava činjenica da nijedna od ključnih država članica EU, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, nije pristupila ovoj inicijativi, a susjedna Slovenija također je to odbila. Razlozi za odbijanje koje su navele te zemlje iznimno su relevantni: zabrinutost zbog mogućeg potkopavanja uloge UN-a, nejasnog i preširokog mandata tijela te nedostatka jasnog međunarodnopravnog uporišta", napisao je Hajdaš Dončić.
Ispod stola
Upozorio je i da sudjelovanje u međunarodnom tijelu koje zadire u temelje sigurnosnog poretka ne smije biti predmet tajnih dogovora iza zatvorenih vrata niti se svesti na diplomatsku estradu, pa je pozvao premijera da u Saboru podnese izvješće o stajalištu Vlade.
Plenković mu je odgovorio da pripada u ekipu koja smatra da Hrvatska kod krupnih međunarodnih pitanja mora biti ispod stola, a ne za stolom, te da su oni dosad uvijek slabili međunarodni položaj Hrvatske.
- Izmišljali su da Vlada želi slati hrvatske vojnike u Ukrajinu. Sad su se odjednom Dončić i Milanović našli kao veliki akteri koji će, siguran sam, odmah naći jednu bitnu nišu kako će ovaj odbor pridonijeti obnovi Ukrajine. Milanović je, nemojmo to zaboraviti, jedini europski šef države koji, otkad traje ruska agresija na Ukrajinu, nije bio u Ukrajini. Čak je i Orbán išao - poručio je Plenković te ipak napomenuo da će i Sabor dobiti informaciju o Odboru za mir.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....