Što će se dogoditi u Hrvatskoj jednom kada se uvede euro postalo je aktualno pitanje nakon što je jučer Vlada, zajedno s HNB-om, predstavila strategiju po kojoj bi kunu kao sredstvo plaćanja do 2022. godine mogao zamijeniti euro.
Analizu HNB-a o koristima i troškovima uvođenja eura, a koja bi trebala biti podloga za javnu raspravu, prezentirao je guverner HNB-a Boris Vujčić, a ona ukazuje na značajnu premoć argumenata “za”. Kao najveću korist Vujučić je izdvojio ukidanje valutnog rizika, što smatra osobito važnim s obzirom na to da je Hrvatska visoko euroizirana zemlja, te smanjenje kamatnih stopa. Kako bi ilustrirao veličinu valutnog rizika, Vujčić je naveo da ukupan devizni dug svih sektora iznosi 500 milijardi kuna pa bi u slučaju devalvacije od 10 posto to značilo povećanje duga za 50 milijardi kuna.
Kolika će biti inflacija?
Uvođenjem eura nestaju i transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, dodao je, što može pridonijeti jačanju međunarodne razmjene i ulaganja, kao i jačanju konkurentnosti i smanjivanju ranjivosti gospodarstva. U monetarnoj uniji zemlja dobiva i pristup Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM) koji služi za pružanje pomoći državama koje se susreću s financijskim poteškoćama.
Govoreći dan prije na Dnevniku Nove TV, Vujčić je rekao kako je, unatoč bojazni građana da će cijene znatno porasti nakon uvođenja eura, inflacija u zemljama koje su zadnje uvodile euro narasla samo za 0,2 do 0,3 posto.
Za prosječnog Hrvata najdomljivije su anegdotalne priče iz Slovenije i Italije, gdje građani pamte kako su mnoge cijene doslovno narasle preko noći - primarno one jeftinijih artikala, koje su najčešće bile zaokružene na najbliži iznos u eurima.
Cijene kave se udvostručile
U Italiji, građani se prisjećaju kako su preko noći cijene kava i pića u kafićima narasle za gotovo 100%, jer iako je tečaj bio blizu 2000 lira za jedan euro, ugostitelji su često samo 'skinuli' tri nule s cijene, pa je tako kava od 2000 lira postala kava za 2 eura.
Iako se radi o zornom primjeru koji su mnogi izravno osjetili na vlastitom novčaniku, kada se pogleda ukupan utjecaj na sve cijene, inflacija ni u Sloveniji ni Italiji nije rasla znatno iznad očekivane.
U detaljnoj analizi koju su 2014. provela tri talijanska ekonomista, uvođenje eura u Italiju prvenstveno je koristilo porastu ukupne robne razmjene, jer se znatno povećao obujam uvoza i izvoza.
Euro je u Italiji snizio i prinose na državne obveznice, znači smanjio cijenu zaduživanja, povećao i bruto državni proizvod po glavi stanovnika, ali i pružio znatno manji rast produktivnosti od država koje nisu uvele euro u istom periodu. Ukupno je, ekonomisti su složni, uvođenje eura donijelo mnogo više koristi nego štete.
Plaće rasle brže od cijena
U Sloveniji, koja je ove godine obilježila deset godina od uvođenja eura životni troškovi su od 2007. godine porasli za oko 20 posto, ali su i prosječne plaće rasle za 30 posto.
Prosječna plaća u tolarima tada je imala vrijednost od 810 eura, danas iznosi nešto malo više od tisuću eura. Prema statističkim podacima, u desetogodišnjem razdoblju u Sloveniji su natprosječno rasle cijene usluga – šalica kave u kafiću poskupjela je, primjerice, za gotovo 50 posto, a piva ili frizerskih usluga, na primjer, za nešto više od 40 posto, otkrio je Novi list.
U Sloveniji je pojeftinio i velik broj namirnica u trgovinama, no cijene nekretnina su rasle. Ipak, razlog za poskupljenje nekretnina nije povezan s uvođenjem eura.
- Nekretnine, u najvećoj mjeri kuće na selima, koje domaći kupci nisu prepoznavali, postale su zanimljive strancima, koji su ih kupovali za 20-40 tisuća eura. I Hrvatska mora osmisliti kako pomoći vlasnicima da te nekretnine učine privlačnijima, kako bi one našle svoje kupce, rekao je Jože Podgoršek iz slovenske podružnice Međunarodne federacije poslovanja nekretninama za Novi list.
Cijena uvođenja eura
Kada je riječ o troškovima uvođenja eura u Hrvatsku, postoji onaj jednokratni vezan za samu konverziju te gubitak samostalne monetarne i tečajne politike. U slučaju ovog drugog, Vujčić smatra da to ipak neće biti osobit trošak, jer je prostor za aktivno korištenje monetarne i tečajne politike i sada vrlo ograničen. U tom slučaju, rekao je Vujčić pozivajući se na pjesmu Boba Dylana, Hrvatska i nema što izgubiti.
Neovisno o tome je li razlog uvođenje eura, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić smatra da Hrvatska u idućim godinama mora provesti strukturne reforme kako bi osigurala ekonomski rast, zaposlenost i veći životni standard građana. Pritom je nabrojala poznati set reformi, od poreznog i administrativnog rasterećenja gospodarstva i reforme pravosuđa, do povećanje učinkovitosti javnog sektora, te reformi obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava.
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je danas na HRT-u kako je uvođenje eura jedno od sredstava kojim bismo trebali postići veći životni standard i veći prosperitet za Hrvatsku i njezine građane: - Nula kuna, decidiran je, pak, bio ministar na pitanje koliko će građane koji imaju kredit u kunama koštati konverzija u euro.
Ekonomski analitičar Željko Kardum također se slaže kako će doći do određenog povećanja cijena, ali dodaje kako su prednosti uvođenja eura znatno veće: - Treba pitati Hrvate: je li vam važnije što će kava biti skuplja ili to što će vam krediti manji?
Manje kamate na kredite
Profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov istaknula je kako će 20-30 posto populacije koja ima kredite dobiti zaštitu od valutnog rizika.
- Neće strahovati što ako kuna deprecira. Smanjit će im se kamata kad uđemo u eurozonu, rekla je Ivanov, ali i naglasila kako buduće kamate ovise o monetarnoj politici u eurozoni. 'Ako ona ostane ekspanzivna, onda možete računati na nižu kamatnu stopu, a ako monetarna politika bude restriktivna, tada će kamatne stope svuda u EU porasti. Nama je važno što će se smanjiti razlika u visini kamatnih stopa koju plaća građanin poduzetnik iz države Hrvatske i građanin poduzetnik koji dolazi iz područja EU-a', kazala je.