Ministarstvo pravosuđa priprema izmjene Kaznenog zakona kojima će se prvi put regulirati i odgovornost za kaznena djela počinjena umjetnom inteligencijom!
- Uvest će se odgovornost za kaznena djela počinjena umjetnom inteligencijom, uključujući potpuno automatizirana vozila - potvrđuju iz Ministarstva koje je prije nekoliko dana uputilo u javnu raspravu Obrazac za nacrt prijedloga izmjena Kaznenog zakona. No, iz odgovora Ministarstva da se iščitati da je izrada novih odredbi u početnoj fazi i da tek treba definirati kako će konkretno izgledati.
Strahovito brz napredak
- U odnosu na nove oblike ugroza uvjetovane razvojem sustava umjetne inteligencije, uredit će se pitanje kaznene odgovornosti u slučajevima izazivanja opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega i nastupa težih posljedica u vidu teške tjelesne ozljede neke osobe, imovinske štete velikih razmjera ili smrti jedne ili više osoba, uzrokovanih različitim radnjama i propuštanjima u razvoju, testiranju, provjeri, nadzoru, upravljanju, uporabi sustava umjetne inteligencije ili na drugi način - bilo je sve što su nam u ovoj fazi pripreme novog zakona mogli odgovoriti.
Strahovito brz napredak koji je posljednjih godina postignut u razvoju umjetne inteligencije velik je izazov za sve države, pa tako i za Hrvatsku, a iz odgovora Ministarstva jasno je da ćemo tek nakon izrade zakonskih izmjena vidjeti tko će zapravo odgovarati ako kazneno djelo bude počinjeno potpuno autonomnim vozilom.
Dakle, ne samo sada već famoznim robotaksijima, nego i autonomnim osobnim vozilima ili, pak, građevinskim strojevima, kamionima, bagerima, gigantskim kombajnima i sličnim "mašinama".
- Problem je u tome što su postojeći kaznenopravni instituti predviđeni za ljude i za njihovo voljno i svjesno djelovanje te ne omogućuju kažnjavanje djela počinjenih umjetnom inteligencijom. No, tim se sustavima, koji su sposobni simulirati ljudsku inteligenciju i djelovati nepredvidivo i neovisno o ljudskom nadzoru, mogu počiniti i najteža kaznena djela, pa čak i ratni zločini, primjerice djelovanjem autonomnih oružanih sustava koji samostalno biraju i napadaju ciljeve bez ljudske intervencije. Postoje i manje drastični primjeri, recimo autonomna vozila. U Arizoni je jedno takvo vozilo usmrtilo pješakinju koja je gurala bicikl - tumači dr. Zlata Đurđević, profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te članica Izvršnog odbora Međunarodnog udruženja za kazneno pravo.
Na pitanje može li i treba li umjetna inteligencija biti smatrana odgovornom i krivom, odgovara - ne.
- Međutim, odgovornost za počinjenje kaznenih djela i dalje mora postojati, ali je treba pripisati ljudskim akterima i organizacijama uključenima u razvoj i uporabu tih tehnologija, od programera preko proizvođača do korisnika. Ljudsko društvo se temelji na moralnim i pravnim pravilima koja odbacuju nepostojanje krivnje za kršenje i uništavanje temeljnih individualnih i društvenih vrijednosti - tumači dr. Đurđević.
Glavne značajke umjetne inteligencije koje su važne za kaznenopravno područje jesu, navodi dr. Đurđević, autonomija, nepredvidljivost, kompleksnost (složenost), ontološko razlikovanje od ljudi, društvena korisnost i veliki rizici za društvo.
Moć bez etičkog konteksta
- Sustavima umjetne inteligencije nedostaje svijest u izboru i evaluaciji mogućih rješenja ili donošenju odluka te ne uzimaju u obzir društveni i etički kontekst, odnose i prilike. Nemaju samosvijest o vlastitom postojanju u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ni voljnu samoodređenost koja je svojstvena ljudima, bilo kao počiniteljima kaznenih djela, bilo kao istražiteljima, tužiteljima, odvjetnicima i sucima. Ta ontološka razlika ima duboke posljedice za kazneno pravo jer sustavi umjetne inteligencije nemaju moralnu odgovornost, ne mogu biti odgovorni na jednak način kao ljudi te ne mogu biti subjekti ili akteri u kaznenom pravosuđu, bez obzira na to s koje strane sudačke katedre se nalaze u sudnici - napominje dr. Đurđević koja je podsjetila i na svoj rad o umjetnoj inteligenciji i kaznenom pravu, točnije znanstvenoj sintezi kongresa Međunarodnog udruženja za kazneno pravo.
"Kaznena odgovornost u raznim fazama razvoja umjetne inteligencije uspostavlja se sigurnosnim protokolima i regulatornim obvezama, što predstavlja oblik preventivnog inkriminiranja štetnog ponašanja. U pravnim sustavima koji kažnjavaju nehaj samo ako je izričito propisan, potrebno je proširiti inkriminacije kako bi obuhvatile odgovornost temeljenu na kršenju standarda dužne pažnje, a ne samo na svijesti o mogućem štetnom ishodu, što je iznimno teško dokazivo. Kazne moraju biti proporcionalne razmjerima štete koju uzrokuje umjetna inteligencija, nove otegotne okolnosti mogu se uvesti, ali samo počinjenje djela od strane umjetne inteligencije ne smije biti posebna otegotna okolnost - napisala je u svojem osvrtu.
Preporuke za pojedine kategorije kaznenih djela, nastavila je, počinju kaznenim djelima protiv života i zdravlja te sigurnosti prometa. S razvojem autonomne vožnje i novim regulatornim okvirima za sigurnost na cestama doći će do uvođenja novih kaznenih djela za ponašanja koja ugrožavaju život i sigurnost na cestama, a temelje se na standardu "dopuštenog rizika".
Komentari
0