U 2024. godini u Hrvatskoj su od raka umrle 13.434 osobe i tako zloćudne bolesti ostaju i dalje drugi najčešći uzrok smrtnosti (iza kardiovaskularnih) te vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta. Bilježi se na godišnjoj razini i 26.736 novooboljelih, što je povećanje u odnosu na pandemijske godine. Podatci govore da u Hrvatskoj živi 187.000 osoba koje su preboljele rak. Istaknuto je to u srijedu na Međunarodni dan borbe protiv raka u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
"Mortalitet pada, a raste petogodišnje preživljenje. U zadnjem petogodišnjem razdoblju poraslo je s 54 na 59 posto u odnosu na ono do 2018. godine. Vrlo su važni preventivni pregledi i odziv na njih, promjena stila života poput prestanka pušenja, umjerenog korištenja alkohola, reguliranja tjelesne težine, tjelesna aktivnost kako bi se smanjila i incidencija i smrtnost”, naglasio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Hrvatska će 2040. imati 3,495.577 stanovnika, 28.495 oboljelih i 15.481 umrlih od raka, predviđanje je i Europske komisije, točnije ECIS (European Cancer Information System) koji prati situaciju sa zloćudnim bolestima u 27 zemalja Unije. Najčešća novodijagnosticirana sijela raka u muškaraca u Hrvatskoj su rak prostate, rak pluća i rak debelog i završnog crijeva, dok u žena dominiraju rak dojke, rak debelog i završnog crijeva te rak pluća. Ta sijela čine najveći udio ukupne incidencije raka i ostaju ključni ciljevi preventivnih, dijagnostičkih i terapijskih intervencija.
"Podaci Registra za rak jasno pokazuju da rak nije samo zdravstveni, već i demografski i društveni izazov. Starenje stanovništva znači da će, bez dodatnih i ciljanih intervencija u primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti, broj oboljelih od raka nastaviti rasti. Cilj je smanjiti mortalitet. Hrvatska je druga po incidenciji, treća po mortalitetu u Europi. Rak pluća vodeći je uzrok smrti i kod muškaraca i žena, ali za sva sijela raka imamo porast petogodišnjeg preživljenja”, ističe voditelj Registra za rak HZJZ-a, prof. dr. Mario Šekerija.
"Rak je danas posto kronična bolest, što potvrđuje preživljenje od 59 posto. Trebamo pojačati odaziv na rano otkrivanje karcinoma i preventivne preglede. U 10 godina četiri puta je povećan fond za posebno skupe lijekove, što je utjecalo na bolje ishode liječenja. Važno je ulaganje u linearne akceleratore i korištenje radiokirurških terapijskih postupaka.
Ministarstvo je u završnoj fazi evaluacije učinaka akcijskog plana za rak koja bi trebala pokazati na što bi dodatno trebalo usmjeriti pažnju kad je riječ o zloćudnim bolestima", istaknula je ministrica zdravstva, Irena Hrstić. Dodala je da je analiza pokazala da nedostaje praćenje puta pacijenata kroz sustav, odnosno da je nužno pratiti pacijenta od prve dijagnoze.
Najviše petogodišnje čisto preživljenje, iznad 90 posto, bilježi se kod raka štitnjače, testisa i prostate, dok je najniže preživljenje, ispod 10 posto, zabilježeno kod raka gušterače i raka jednjaka. Kod raka dojke, petogodišnje čisto preživljenje je poraslo s 84,5 posto na 87,2 posto, kod raka prostate s 89,8 posto na 92,8 posto, kod raka debelog i završnog crijeva s 54,6 posto na 57,3 posto te kod raka pluća s 13 posto na 18,1 posto.
Muškarci su od karcinoma najviše obolijevali u Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a najmanje u Ličko-senjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Kod žena, stope pojavnosti raka najviše su u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najniže u Zadarskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....