Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk užurbano radi na pripremi prijedloga koji će poslati liderima država članica o agendi EU za 2018. i 2019. godinu.
Tusk pokušava uskladiti djelovanje s ciljevima koje su u svojim govorima iznijeli predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i francuski predsjednik Emmanuel Macron o budućnosti Europske unije. Kako kažu diplomatski izvori u EU, Tusk pokušava stvoriti neku vrstu konsenzusa kako bi se produbile europske integracije, a da se pritom spriječi stvaranje klubova unutar EU.
Niz konzultacija
Politico piše da se Tusk ovih dana želi konzultirati sa svim liderima zemalja članica te da je o tome već održao sastanke s čelnicima iz država Beneluxa, zatim Hrvatske, Estonije i Bugarske. Estonija trenutačno predsjedava Europskom unijom, a Bugarska će od nje preuzeti predsjedavanje u prvoj polovici sljedeće godine. Hrvatska će predsjedavati u prvoj polovici 2020. godine.
Između ideja koje su iznijeli francuski predsjednik Macron i predsjednik Europske komisije Juncker postoji mnogo podudarnosti. Ali i jedan i drugi idu prema stvaranju EU s više brzina, gdje će se države “pojačanom suradnjom” dublje integrirati, a da pritom ne moraju čekati druge koje to ne žele. Kao jezgro budućih integracija svakako vide eurozonu za koju predlažu i poseban proračun.
Hrvatska je svjesna kuda idu ti planovi pa se uključila aktivnije u taj proces kako bi osigurala da ne ostane po strani. Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković o tome je u Tallinnu, na marginama neformalnog summita EU, razgovarao ne samo s predsjednikom Europskog vijeća Tuskom nego i s njemačkom kancelarkom Merkel, francuskim predsjednikom Macronom, talijanskim premijerom Gentiloneom i drugim kolegama.
Plenković želi osigurati da Hrvatska bude dio budućih integracija i da joj vrata za to ostanu otvorena. Nakon posjeta povjerenika EU za unutarnje poslove i migracije Dimitrisa Avramopoulosa Zagrebu jasno je da Hrvatska računa na napredak prema punopravnom članstvu u Schengen.
Cilj je Vlade da što prije dobije zeleno svjetlo o ispunjavanju tehničkih uvjeta za političku odluku o pristupu Schengenu u prvoj polovici 2019. godine.
Pripreme
Isto tako hrvatska Vlada, u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, priprema studiju o koracima za ulazak u eurozonu, koju će lansirati 30. listopada u Zagrebu. Hrvatska računa i na pomoć Europske komisije u tome i procjenjuje da u eurozonu može ući za nekih pet do šest godina.