Zagrebački općinski sud presudio je u korist Privredne i Zagrebačke banke koje su spor vodile u ime Republike Hrvatske u procesu protiv protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove ljubljanske banke (NLB), javlja HRT.
Riječ je o novcu koji je Republika Hrvatska isplatila štedišama Ljubljanske banke koji su svoju ušteđevinu, zato što im je bila blokirana u toj banci, prenijele na hrvatske banke, uglavnom na Privrednu i Zagrebačku. Privredna banka u ovom slučaju zahtjeva 220.000 eura, dok je zahtjev Zagrebačke banke znatno veći - 318.000 funti te 18 milijuna švicarskih franaka, 1,4 milijuna eura, devet milijuna dolara...
Ovo je prvostupanjska presuda, koja još nije konačna. Odvjetnik Ljubljanske banke nije želio reći hoće li se žaliti na presudu, javlja HRT.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u više je navrata istaknuo da hrvatske sudske presude u vezi Ljubljanske banke, čak i ako bi bile pravomoćne, ne bi bile provedive, jer će Slovenija ustrajati na Memorandumu iz Mokrica kao međunarodnom ugovoru.
Ova presuda je prva od potpisivanja Memoranduma o razumjevanju 11. ožujka 2013. u Mokricama u kojemu se Vlada RH obvezala da privremeno obustavlja postupak protiv Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke, do sveobuhvatnog rješenja u okviru sukcesije.
Naime, Slovenija je zbog tih procesa prijetila blokadom hrvatskog članstva u EU. Onda su u ožujku 2013. premijeri Zoran Milanović i J anez Janša u Moricama potpisali Memorandum o razumijevanju. Slovenija se pritom obvezala da neće blokirati hrvatsko članstvo u EU, a Hrvatska da će bankama kojima je dala svoju punomoć, Zagrebačkoj i Privrednoj, naložiti da zastanu s tim procesom pred sudom.
No, pojavio se novi problem - prijevod riječi iz memoranduma "stay". Dvije se zemlje nisu složile oko prijevoda te engleske riječi u memorandumu o razumijevanju. Hrvatska je inzistirala na tome da se procesi stave u mirovanje, a u Slovenija da u slovenskom pravu nema instituta privremenog zastoja, nego se postupak mora prekinuti.
Spor je ipak nastavljen u studenome. Naime, Općinski sud u Zagrebu nije prihvatio memorandum kao međunarodni ugovor jer ga ni hrvatski ni slovenski parlament nisu potvrdili.
Slovenija u svojoj obrani ne negira da je uzela novac hrvatskih štediša ali inzistira da ga zatraže putem sukcesije.
Slovenski ministar vanjskih poslova Erjavec iznenađen, Hrvatsko Ministarstvo 'nema potrebu komentirati'
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u utorak da je iznenađen presudom općinskog suda u Zagrebu u procesima protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke (NLB) koje je ocijenio bespredmetnima, dok je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova kazalo da nema potrebu dodatno komentirati te slučajeve.
"Iznenađen sam da hrvatska strana ne želi poštovati memorandum iz Mokrica kojega je potpisala. Postupci koji se odvijaju u Hrvatskoj za Sloveniju su bespredmetni", izjavio je Erjavec odmah nakon što je u Zagrebu objavljena prvostupanjska presuda.
Istodobno, MVEP je priopćio da nema potrebu dodatno komentirati pitanje prenesene devizne štednje te da je s hrvatske strane sve rečeno na sastanku ministrice Vesne Pusić i Erjavca u studenome u Zagrebu. Pusić je tada kazala da je RH ispunila svoje obaveze iz Memoranduma iz Mokrica i da je spremna i za eventualnu arbitražu u vezi s tim pitanjem.
Šef slovenske diplomacije, pak, tvrdi da je Slovenija memorandum u Mokricama, što su ga potpisali premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša, ratificirala u svom parlamentu s očekivanjem da će sudski postupci u Hrvatskoj protiv Ljubljanske banke biti prekinuti i da će se sve rješavati u okviru sukcesije bivše SFRJ.
Prema Erjavčevim riječima sporazum iz Mokrica, ali i sporazum o sukcesiji bivše SFRJ koji je ratificirala i Hrvatska jesu međunarodno pravni dokumenti, a predviđaju da se postupci protiv Ljubljanske banke zaustave sve dok se ne nađe konačno rješenje za to pitanje u okviru sukcesije, rekao je Erjavec novinarima u parlamentu komentirajući odluke općinskog suda u Zagrebu.
Hrvatska u svojim stajalištima oko sporazuma iz Mokrica navodi da njime nije pristala na obustavljanje postupaka protiv Ljubljanske banke nego na njihov zastoj u skladu s hrvatskim zakonom o parničnom postupku. Hrvatska tvrdi da suglasnost za zastoj u postupcima trebaju dati obje strane, što je Hrvatska učinila, ali ne i Slovenija, što je uzrok tome da su procesi pred Općinskim sudom nastavljeni. Službeni Zagreb kaže i da je slovenska vlada na vrijeme, u doba razgovora o memorandumu iz Mokrica, bila informirana da se promjenama zakona o parničnom postupku uvodi mogućnost dvogodišnjeg zastoja te da to nije za Ljubljanu bio element iznenađenja.
Općinski sud u Zagrebu objavio je u utorak dvije presude u kojima su zbog prenesene štednje hrvatskih građana Zagrebačka banka (Zaba) i Privredna banka Zagreb (PBZ) tužile Ljubljansku banku i Novu Ljubljansku banku.
Prema presudi koja još nije pravomoćna, Ljubljanska banka u oba je slučaja proglašena odgovornom i morat će isplatiti staru štednju. U slučaju tužbe PBZ-a riječ je o oko 220.000 eura, dok je zahtjev Zabe izražen u osam različitih valuta, u iznosima koji se kreću od 318.000 funti do 18 milijuna švicarskih franaka te od 1,4 milijuna eura do 9 milijuna američkih dolara. Odvjetnik Ljubljanske banke Matija Pečatnik izjavio je u utorak nakon presude da za sada ne može reći hoće li na presudu podnijeti žalbu te da će pričekati na reakciju iz Ljubljane.
Prema navodima slovenske strane, i konačne odluke hrvatskih sudova u slučaju Ljubljanske banke neće se moći primijeniti u Sloveniji koja drži da su u suprotnosti s važećim memorandumom iz Mokrica i sukcesijskim sporazumom.