Prerano je za donošenje zaključka o uspješnosti turističke sezone temeljem fiskaliziranih računa jer se na stranicama Porezne uprave Ministarstva financija zasada mogu pronaći samo usporedivi podaci zaključno sa svibnjem, ali čini se kako je jasan trend da brzina rasta broja izdanih računa ne prati brzinu rasta ukupnih iznosa fiskaliziranih računa, koji je u prvoj polovini 2023. doista impresivan.
U svakom od prvih 6 mjeseci 2023. godine ukupni iznosi fiskaliziranih računa rasli su u odnosu na isti mjesec 2022. godine u rasponu od 17,2 do 15,1 posto, što je fascinantna brzina rasta. Samo u prvih 6 mjeseci ukupni iznos fiskaliziranih računa u RH narastao je 5,76 milijardi eura u odnosu na isto razdoblje lani, što je vrlo sličan nominalni iznos rasta kao u 2022. u odnosu na 2021, kada je rast iznosio 5,54 milijardi eura.
No, ipak možemo govoriti o usporavanju jer je lani slični rast ostvaren u odnosu na osjetno nižu realizaciju u 2021. godini. Drugim riječima, u samo dvije godine ukupni iznos fiskaliziranih računa u prvoj polovini 2023. u odnosu na prvu polovinu 2021. narastao je bajkovitih 11,31 milijardi eura. To je podatak koji ukazuje pak ne samo na robusni gospodarski rast, nego i na fascinantni skok u prihodima državnog proračuna.
Treba primijetiti kako u prvih 6 mjeseci broj fiskalnih računa nije rastao niti približno brzinom kao iznosi fiskalnih računa. Usporavanje rasta broja računa posebno je uočljivo u drugom kvartalu, kada je rast na mjesečnoj razini u odnosu na isti lanjski mjesec, iznosio 1,5 posto, 1,7 posto te 2,0 posto, dok je u prvom kvartalu na mjesečnoj razini bilježen rast od 6,5 posto, 3,8 te 4,1 posto. Velika razlika u brzini rasta iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na brzinu rasta broja izdanih računa govori nam da se ukupni promet može i dalje tumačiti značajnim stopama rasta cijena.
Za hrvatske građane to je bolno iskustvo jer novi rast cijena dolazi na prošlogodišnji te treba računati s kumulativnim efektom inflacijskog udara na građane. Vrlo je i zanimljiv efekt usporavanja rasta broja izdanih računa u drugom kvartalu, što se spekulativno može tumačiti kao naznaka hlađenja ekonomskih aktivnosti u RH.
Mogu li se iz tih podataka iščitati indicije ‘mekog slijetanja‘ hrvatskog gospodarstva ili neki opasniji trend, teško je procijeniti jer tek treba pričekati podatke o fiskaliziranim računima iz udarnih turističkiH mjeseci.
