SOJ KORONAVIRUSA

Hrvatski epidemiolog iz Bonna: ‘Politika je stvorila pomutnju, ali mi se omikrona ne bojimo‘

Epidemiolog Marijo Parčina ističe kako situaciju iz JAR-a ne možemo prenijeti jedan na jedan na našu epidemiološku situaciju

Dijana Mayer

 HRT

Da je procijepljenost bila veća, vjerojatno ne bi došlo do omikrona, nove varijante koronavirusa, rekla je epidemiologinja iz HZJZ-a Dijana Mayer jutros u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog.

Marijo Parčina, epidemiolog i mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, rekao je da kod omikrona postoji veliki broj mutacija koji nas može zabrinuti - od njih 50, 32 se nalaze na tzv. proteinu šiljka.

- Postoje izvještaji iz JAR-a koji govore da se soj relativno lako prenosi, da inficira uglavnom mlade ljude, da su kliničke slike relativno blage, ali mi to ne možemo prenijeti jedan na jedan na našu epidemiološku situaciju, rekao je Parčina, istaknuvši između ostalog da je populacija različita, da procijepljenost u JAR-u iznosi 20 posto te da postoje i klimatske razlike.

- Mi se sada omikrona iskreno ne bojimo. Politički, stvorilo je to određene pomutnje, ali strogo smo uvjerenja, epidemiološki, mikrobiološki, virološki, da jednostavno za omikron postoji enormno teška situacija da se dobro može postaviti u Europi. Prvo, radi vremenskih uvjeta, drugo, radi temporalnih uvjeta epidemije u kojoj se definitivno sad nalazimo, rekao je Parčina.

Epidemiologinja iz HZJZ-a Dijana Mayer rekla je da je ono što najviše zabrinjava kod omikrona veliki broj mutacija.

- Rekla bih samo - da smo imali veći broj procijepljenosti, ne samo mi, nego i u svijetu, da je postotak procijepljenosti bio veći, vrlo vjerojatno do tih mutacija ne bi došlo jer se virus ne bi imao gdje širiti i ne bi imao prostora za mutacije, rekla je Mayer.

- Omikron, možemo se nadati, stvarno može biti slabija varijanta, može, kako tvrde neki znanstvenici da će vjerojatno sam sebe uništiti, pobiti... To je premalo vremena da bi o tome još mogli govoriti, dodala je.

Mayer je rekla da će se raditi novo cjepivo, ali da za to treba vremena, potrebne su i kliničke studije, nakon kojih ide faza odobrenja.

- To je prije pola godine, šest mjeseci, vrlo teško, da bi mogli imati, rekla je Mayer.

Rekla je i da je prošlo premalo vremena da bi zaključili hoće li omikron utjecati na povećanje hospitalizacija ili smrtnost.

- Žao mi je, ali vjerojatno, da je bila procijepljenost veća, ne bi do omikrona ni došlo, poručila je.

Obiteljski liječnici i cijepljenje

Na konstataciju urednice i voditeljice Jasmine Popović da se može čuti kako dosta liječnika ne prihvaća primjenu treće doze kao svoju obavezu, Nataša Ban Toskić, predsjednica KOHOM-a, rekla je da joj je jako žao da postoje takvi stavovi. Napomenula je da su od prvog dana cijepljenja obiteljski liječnici procijepili domove za starije, a cijepe i svoju populaciju, u svojim ordinacijama i na punktovima, u redovnom radu i prekovremeno.

- I prvu i drugu dozu, sve smo to mi dali. Dajemo i treću dozu. Istovremeno cijepimo i protiv gripe, rekla je Ban Toskić.

- Molim sve da ipak ne govore da liječnici odbijaju cijepiti, ne žele, nisu voljni. Tu uopće nije pitanje volje i želje, i htijenja, nego jednostavno ogromnog radnog opterećenja i brige da svi oni bolesni i potrebiti ne ostanu bez zdravstvene usluge radi ovih svih poslova oko cijepljenja. Znači, 'ajmo cijepiti u prekovremenom radu, na velikim punktovima, tu smo uvijek za, uvijek smo bili, i mi smo na raspolaganju, poručila je.

"Nema govora o dobivanju privremenih potvrda"

Na pitanje može li se dobiti privremena potvrda nakon prve doze cjepiva, Mayer je odgovorila niječno. Rekla je da se COVID potvrda može dobiti 21 dan nakon prve doze.

- Pozivam ljude na strpljenje, ako su čekali do sada ta dva-tri tjedna dok ne dobiju drugu dozu, proći će brzo. Znam da je ljudima teško, da testiranje nije ugodno, nije ugodno uzimati bris dva puta tjedno, ali jedino što se mogu, mogu se strpjeti. Nema govora o dobivanju privremenih potvrda. Kad se ljudi cijepe, kad prime cjepivo, treba organizmu da stvori antitijela, da odreagira, a to je minimalno dva tjedna, rekla je Mayer.

Govoreći o situaciji u Njemačkoj i mogućnosti uvođenja obveznog cijepljenja, Parčina je rekao kako postoji određena inicijativa, ali da je veliko pitanje hoće li se to uspjeti politički probiti.

- Što se tiče mjera, u Njemačkoj je pokrivenost uglavnom 3G. U javnim službama neovisno o cijepnom statusu i preboljenju svi se radnici moraju testirati dva puta. To je nešto novo što imamo, što je prouzrokovalo u Njemačkoj veliki nedostatak samih testova, rekao je Parčina.

Ako obvezno cijepljene i nastupi, bit će to u određenim segmentima, za određene profesije, a neće vrijediti odjednom za sve, istaknuo je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. veljača 2024 17:09