Dobre vijesti o rastu hrvatskog izvoza potvrdio je danaas Državni zavod za statistiku objavivši kako je u prvom polugodištu izvoz iznosio 37,7 milijardi kuna, što je 14,3 posto ili 4,2 milijarde više nego u istom periodu 2013. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke Societe Generale, rekao nam je da je izvoz rastao zahvaljujući dosadašnjem oporavku ekonomija Europske unije iz čijih je gospodarstava dolazila povećana potražnja za našim proizvodima, prvenstveno iz prerađivačke industrije.
Rast BDP-a
“No, naši glavni ekonomski partneri, poput Italije i Njemačke, u drugom kvartalu zabilježili su usporavanje ekonomskih aktivnosti, a Italija je ušla u recesiju, tako da to može biti upozorenje da bi se rast izvoza mogao usporiti. Potrebno je reći i kako izvoz u našem BDP-u sudjeluje sa oko 20 posto, dok na potrošnju otpada oko 60 posto BDP-a, pa se zbog toga rast izvoza ne osjeća toliko jako u rastu BDP-a”, kazao nam je Šantić.
Prema njegovim riječima, zbog očekivanog stagniranja zaposlenosti u idućim godinama, kao i realnih plaća, teško je očekivati da će pojačani izvoz u osjetnijoj mjeri nadomjestiti stagniranje potrošnje. “Ipak, naš jedini izlaz jest povećanje izvoza i postupno otvaranje radnih mjesta u izvoznom sektoru, pa će onda s tim radnim mjestim rasti i potrošnja, kao i ukupno gospodarstvo”, ističe Šantić.
Promjena metodologije
I on, kao i drugi ekonomisti, napominju, međutim, kako je povećanju izvoza, čini se, pomogla i promjena metodologije koja je stupila na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Tom metodologijom su u izvozu sada obuhvaćene i male pošiljke, koje su ranije bile “ispod limita uključivanja”. Kako su već ranije upozorili iz Hrvatske narodne banke, pravo stanje znat će tek kada se budu mogla uspoređivati ista razdoblja po istoj metodologiji, a to će biti moguće tek od objave podataka za ovaj srpanj, koji se očekuje tijekom ovog tjedna.
Inače, istodobno s rastom izvoza uvoz je dosegnuo 64,5 milijardi kuna i bio je 5,1 posto ili 3,1 milijardu kuna viši u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 26,8 milijardi kuna, što je 1,6 milijardi kuna manje nego u prvom polugodištu 2013. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,5 posto dok je u istom lanjskom razdoblju bila 53,7 posto, što je trend koji bi svakako bilo dobro zadržati. Kao što je i uobičajeno, u zemlje Europske unije izvezli smo najviše robe, u vrijednosti od 24,2 milijarde kuna ili 19,8 posto više.
Suradnja s CEFTOM
Najviše je robe izvezeno u Italiju, u vrijednosti od 5,65 milijardi kuna, a to je za 20,2 posto više nego u istom periodu 2013. U Njemačku smo izvezli 4,34 milijarde kuna ili 12,3 posto više, a u Sloveniju 4,3 milijarde ili 30,9 posto više.
Kada su u pitanju države CEFTE (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija) naš izvoz je zabilježio vrijednost od 7,37 milijardi kuna, što je 11,7 posto više nego u prvih šest mjeseci 2013. Pritom je za 38,2 posto porastao izvoz u Srbiju (1,67 milijardi kuna), a u Bosnu i Hercegovinu smo izvezli robe u vrijednosti od 4,36 milijardi kuna, odnosno više za 5,3 posto.
Komentar Davora Butkovića: Dobra vijest s nedovoljnim učinkom
Rast izvoza od čak 14,3 posto u prvoj polovici 2014. najbolja je ekonomska vijest za Hrvatsku unatrag nekoliko godina.
Nasuprot skoro svim drugim gospodarskim pokazateljima koji padaju, stagniraju, ili se tek blago poboljšavaju, rast izvoza pretvorio se u čvrsti, snažni trend, koji uistinu ohrabruje.
Zajedno s rastom izvoza, zakonomjerno je pao i hrvatski trgovinski deficit.
Veći dio izvoznog rasta ostvaren je na tržištu Eurpske unije, čime se odmah, u prvoj godini, pokazalo koliko je članstvo u EU korisno za hrvatsko gospodarstvo, čak i kada je ono u uglavnom nekonkurentnoj formi.
Ovdje je važno podsjetiti kako se uoči ulaska u Europsku uniju upozoravalo da bi hrvatski izvoz mogao pasti, zbog toga što nam je sada otežan pristup tržištu CEFTA-e.
Takva upozorenja, koja su se pokazala promašenima, prilično precizno govore o onima koji ne razlikuju važno i nevažno, i koji misle da CEFTA bilo kada i bilo kako može biti važnija od Europske unije.
Nadalje, nagli rast hrvatskog izvoza u zemlje EU definitivno je srušio koncepciju ekonomske Jugosfere, o kojoj se u nas govorilo s puno provincijalizma, na temelju jednog od promašenijih članaka inače uglednog londonskog The Economista.
Situacija je tu jasna, o čemu govore i izvozne brojke: dok je god Hrvatska u Uniji, a Srbija i Bosna nisu, Jugosfere naprosto nema, niti je može biti.
Rast izvoza, koliko zvučao optimistički, zasad nije više od dobre vijesti s nedostatnim učinkom.
Izvoz jest jedan od generatora rasta BDP-a.
Međutim, sam izvoz, bez obzira na četrnaestpostotno povećanje u usporedbi s lanjskom godinom, nipošto nije dovoljan da bismo izašli iz recesije.
Kako Hrvatska, više nego očigledno, nije kadra aktivirati druge pokretače rasta brutodruštvenog proizvoda (privatne investicije, državne investicije, osobnu potrošnju), bojimo se da će dobri izvozni podaci i dalje ostati usamljeni pozitivan primjer u golemoj masi negativnih ekonomskih pokazatelja.