Vodstvo Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na sljedećoj bi sjednici Upravnog vijeća, koja je zakazana za petak, trebalo podnijeti detaljni izvještaj o rokovima u kojima se izdaju rješenja o mirovini te uvjetima o kojima ti rokovi ovise. Podsjetimo, nakon što je Mirko Puklavec iz Međimurja javno prozvao HZMO jer već pet mjeseci nije primio rješenje o mirovini, a sukladno tome ni penziju, javile su se još desetine umirovljenika koji čekaju rješenje i duže od tog roka te već mjesecima nemaju prihode.
- Javljali su nam se i ranije ljudi koji su na rubu egzistencije jer nemaju od čega živjeti između zadnje plaće i prve mirovine, a sad je njihov broj povećan. Smatramo da je vrijeme da se taj dugogodišnji problem riješi, a prvi korak je da nas vodstvo HZMO-a izvijesti o tome koliko se gdje čeka i zašto - kaže Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske i članica Upravnog vijeća HZMO-a.
Zakonski rok za dostavu rješenja o mirovini iznosi 30 dana, iznimno 60, a prema procjenama umirovljeničkih udruga, u stvarnosti taj rok iznosi od tri do šest mjeseci - i to kad se ne radi o složenom slučaju.
HZMO pak službeno tvrdi kako se “u pravilu” drži zakonskih rokova od 30 do maksimalno 60 dana, u kojem izdaju rješenja o mirovini. No, izvješća o radu HZMO-a pokazuju suprotno: prema Izvješću za 2017. godinu, od 119.135 podnesenih zahtjeva za donošenje rješenja kojim se odlučuje o tuzemnom mirovinskom osiguranju, tek njih 53 posto riješeno je u roku od dva mjeseca!
Brzina dobivanja rješenja, svjedoče umirovljenici i predstavnici udruga, prije svega ovisi o tome gdje je zatražen, jer navodno postoje ozbiljne razlike u ažurnosti među područnim uredima HZMO-a, te o kakvom se slučaju radi: ako je osoba dio staža odradila u inozemstvu ili nije imala uredne uplate mirovinskog osiguranja, rok se produžava. Neki svjedoče da su konačno rješenje o mirovini čekali i po godinu i pol dana.
HZMO inače ima 2567 zaposlenih u pet područnih službi, 14 područnih ureda i 92 ispostave.