POTPORA EKONOMIJI

Hrvatski plan za EU pomoć: Iz korona-fonda financirat će se i novi sustav naplate cestarine

Europska komisija trebala bi odluku o financiranju hrvatskih projekata donijeti u proljeće sljedeće godine
Oleg Butković
 Tom Dubravec/Cropix

Predstavnici hrvatske Vlade intenzivno razgovaraju s predstavnicima Europske komisije o projektima koje bi Hrvatska nominirala za sufinanciranje iz Fonda za oporavak Europske unije, kolokvijalno nazvanoga Covid-fond. Projekte koji bi se sufinancirali iz toga fonda treba nominirati svako naše ministarstvo posebno, a onda će oni ići na odobrenje u Bruxelles. Prema neslužbenim informacijama, Europska komisija bi odluku o financiranju hrvatskih projekata trebala donijeti u proljeće sljedeće godine.

Hrvatska nacionalna omotnica u sklopu Fonda za oporavak od krize iznosi 9,4 milijarde eura. Najveći dio toga otpada na Fond za oporavak i otpornost - 8,3 milijarde eura. Od toga je 6,9 milijardi bespovratno, a 2,35 milijardi eura u zajmovima. U taj fond Hrvatska može nominirati projekte koji imaju riješenu papirologiju, a realizacija može krenuti sljedeće godine. Sredstva iz fonda moraju biti potrošena do 2026. godine.

Odluka o financiranju

Zasad je još prilično nepoznato koje bi sve projekte Republika Hrvatska mogla nominirati.

No, kako Jutarnji list saznaje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture već je napravljen popis projekata koji bi se trebali nominirati, a ulaze u skupinu digitalizacija i obnovljivi izvori energije. Također, na popisu su i prometni željeznički i cestovni projekti koji su povezani s transeuropskom prometnom mrežom i koridorima.

Prema neslužbenim informacijama, na popisu je i uvođenje novog sustava naplate cestarine na autocestama. Riječ je o projektu vrijednom oko 500 milijuna kuna. Za njega je izrađena sva potrebna dokumentacija, a Hrvatske autoceste čekaju odluku o modelu financiranja kako bi se raspisao natječaj za nabavu opreme.

Iz ovog fonda se također planira i modernizacije željezničke pruge Dugo Selo - Novska. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti od oko 550 milijuna eura.

Cestovna infrastruktura

Zasad nije poznato koliko bi se od ovog iznosa zatražilo sredstava iz Covid-fonda. Hrvatskoj je za modernizaciju postojećeg i gradnju novog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac već odobreno 2,7 milijardi kuna bespovratnih EU sredstava.

No, u Ministarstvu prometa smatraju kako bi financiranje tog projekta mogli prebaciti u u Fond za oporavak i povući svih 3,5 milijardi kuna bespovratnog novca, na koliko je procijenjena vrijednost projekta.

Stoga će i ovaj projekt biti nominiran. Također bi se nominirao i projekt modernizacije pruge Čakovec - Koprivnica.

U Ministarstvu planiraju nominirati i nekoliko projekata cestovne infrastrukture. Jedan od njih je i izgradnja brze ceste od budućeg mosta Gradiška do Okučana i spoja s autocestom Zagreb - Lipovac. Riječ je o cesti dužine 9 kilometara čija je procijenjena vrijednost izgradnje oko 350 milijuna kuna. Istovremeno, Ministarstvo prometa i infrastrukture pokušava projekte gradnje mosta Gradiška i obilaznice Vukovara prebaciti na sufinanciranje iz fondova Europske unije. Procijenjena vrijednost tih projekata je oko 280 milijuna kuna. Ti projekti bi se sufinancirali iz fonda Konkurentnost i kohezija.

Kako bi što lakše "progurali" svoje projekte, u Ministarstvu prometa i infrastrukture na popis su stavili i nekoliko tzv. zelenih projekata. Tako se sredstvima iz Fonda za oporavak namjerava financirati i obnova pomorskih plovila.

Širokopojasna mreža

Riječ je o nabavi novih trajekata i katamarana za putnički promet koji bi se pogonili obnovljivim izvorima energije. Također se planira i dodatna nabava tramvaja za Zagreb i Osijek. Za ostale hrvatske gradove nabavljali bi se autobusi na električni pogon.

U sklopu nabave vozila, planira se nominirati i nabava vlakova za HŽ Putnički promet. Kako saznajemo, u ovom je slučaju riječ o već ugovorenim vlakovima koji se financiraju kreditnim zaduženjima. Sada je plan da se ti krediti zamijene bespovratnim sredstvima iz EU Covid-fonda.

Nominirao bi se i projekt razvoja širokopojasne mreže koji je već u fazi realizacije. Novim sredstvima iz ovog Fonda bi se dijelom sufinacirali već pokrenuti projekti i pokrenuli novi u izgradnji širokopojasne mreže. Osim toga, planira se i traženje sredstava za nastavak gradnje lučke infrastrukture.

Kako doznajemo, na razini Vlade još nisu prikupljeni svi projekti koji će biti nominirani pa je zasad nepoznato i koliko bi sredstava koji projekt mogao dobiti. To će, prema našim informacijama, biti poznato do kraja godine.

Plan EU pomoći

Novi sustav naplate cestarine vrijedan je 500 milijuna kuna

Projekt novog sustava napate cestarine vrijedan je oko 500 milijuna kuna, a trenutačno je na čekanju jer nema odluke o njegovu financiranju. Riječ je o jednom od najvažnijih projekata u cestovnoj infrastrukturi kojim bi se sadašnji sustav zamijenio naplatom putem očitavanja registarskih pločica i ENC uređajem.

Katamarani i trajekti na obnovljive izvore energije

Kako bi bili u skladu sa zelenom agendom novog vodstva Europske komisije, u Ministarstvu prometa namjeravaju nominirati i nabavu novih trajekata i katamarana pogonjenih obnovljivim izvorima energije. Ukoliko to uspije, bit će to velika prilika za Jadroliniju da dodatno obnovi svoju flotu novim modernim brodovima.

Tramvaji za Zagreb i Osijek i el. autobusi za ostale gradove

Iz ovog Fonda financirala bi se i nabava novih tramvaja i autobusa za više hrvatskih gradova. Za Zagreb i Osijek nabavljali bi se tramvaji, a za ostale gradove autobusi na električni pogon. To bi bili prvi autobusi u javnom gradskom prijevozu na električni pogon koji bi prometovali hrvatskim prometnicama.

Moderniziranom prugom D. selo - novskai do 160 km/h

Vrijednost modernizacija 84 kilometara pruge Dugo Selo - Novska procijenjena je na 572,5 milijuna eura. Planira se i izgradnja 10 kilometara nove dvokolosiječne elektrificirana pruge između Kutine i Lipovljana za brzinu od 160 km/h. Kapacitet pruge nakon rekonstrukcije bio bi oko 400 vlakova dnevno.

Obilaznica Novog Vinodolskog ipak na kredit

Iako se najavljivalo da bi se izgradnja obilaznice Novog Vinodolskog mogla financirati sredstvima EU iz fonda Konkurentnost i kohezija, od toga ipak neće biti ništa.

Kako neslužbeno saznajemo, u Ministarstvu prometa su ipak odlučili da se ovaj projekt financira kreditnim zaduženjem, a sredstva iz fonda EU namijenjena za taj projekt bit će prebačena za projekte Hrvatskih cesta. Hrvatske autoceste raspisale su natječaj za izvođače izgradnje obilaznice, a otvaranje ponuda očekuje se ovog mjeseca.

Procijenjena vrijednost radova je 495 milijuna kuna. Obilaznica je dugačka 9,8 km, od toga 6,5 km po trasi buduće autoceste A7, a preostalih 3,3 km odnosi se na spojne ceste do Jadranske magistrale. Riječ je o vrlo zahtjevnoj dionici na kojoj treba izgraditi tunel Zagori od 834 m te vijadukt Ričina od 1062 m.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. svibanj 2022 22:14