ZAGREB/BERLIN - Hrvatska treba učiniti transparentnijim financiranje političkih stranaka kako bi ojačala svoju demokraciju dok se sprema za ulazak u Europsku uniju, objavio je u utorak u Berlinu Transparency International, međunarodna nevladina organizacija za borbu protiv korupcije.
'KORUPCIJA JE U HRVATSKOJ PRISUTNA JOŠ OD DOBA AUSTROUGARSKE' Istraživanje sveučilišta Princeton
U izvješću "Kupovina utjecaja: Novac i izbori na Balkanu" ova organizacija sa sjedištem u Berlinu upozorava kako nedostatak povjerenja javnosti u političke stranke ugrožava demokratski proces na Balkanu.
Građani Hrvatske, Makedonije i Srbije već vide političke stranke kao najkorumpiraniju od ocijenjenih dvanaest javnih institucija, prema globalnom barometru korupcije za 2013. koji će TI objaviti u srpnju.
Rezultat je, kaže TI, nedostatk povjerenja javnosti u politički sustav što predstavlja prijetnju demokraciji u regiji u kojoj utjecaj tajkuna dominira politikom već više od dva desetljeća.
"Jaka demokracija i pošteni izbori ovise o otvorenom političkom financiranju. Bez čiste politike ne može biti čiste vlade. Hrvatska blago nadmašuje svoje susjede u transparentnosti kampanje, ali i ona i njezini susjedi još trebaju mnogo učiniti", rekao je Miklos Marschall, zamjenik izvršnog direktora Transparency Internationala.
"Naša ranija istraživanja pokazala su da uključenje u EU ne smije biti izgovor vladama da uspore svoje protukorupcijske napore, zapravo upravo tada treba početi rad posebice glede financiranja političkih stranaka", dodao je.
Hrvatska 1. srpnja postaje 28 članica Europske unije. Izvješće TI-ja za 2012. upozorilo je da je financiranje političkih stranaka problem u cijelom EU-u.
Najnovije izvješće TI-ja ocjenjuje transparentnost u financiranju izbornih kampanja 2011-2012 u Hrvatskoj, na Kosovu, u Makedoniji i Srbiji te neizborno finaciranje političkih stranaka u Albaniji 2012.
Izvješće je utvrdilo velike slabosti kako u zakonima o financiranju izbornih kampanja tako i u njihovoj provedbi, kaže TI. Najslabije dimenzije su pouzdanost izvješća o financiranju stranaka, sankcije za one koji prekrše zakon i mjere da se spriječe zloporabe financiranja.
Na Kosovu, u Makedoniji i Srbiji pouzdanost izvješća stranaka o financiranju je najslabija od svih ocijenjenih oblasti dok je u Hrvatskoj druga po slabosti.
Tako u Hrvatskoj neovisni stručnjaci ocjenjuju da službena izvješća o financiranju kampanja pokrivaju samo od 50 do 60 posto stvarnih prihoda u proračunima kampanja dok je u Srbiji bio nepoznat stvarni izvor financiranja za skoro polovicu prijavljenih troškova tijekom izbora u svibnju 2012., kaže izvješće.
Državne nadzorne agencije prema zakonu imaju relativno velike ovlasti, ali u praksi ne mogu pozvati na odgovornost političke stranke zbog nedostatka sredstava u Hrvatskoj i Srbiji ili jer nisu neovisne od stranaka u Albaniji, na Kosovu i u Makedoniji.
TI kaže i da su sankcije za nepoštivanje zakona slabe u svim obuhvaćenim zemljama.
Transparency preporučuje da se osigura neovisnost državnih nadzornih agencija tako što će se njihovi članovi birati iz cijelog političkog spektra a njihovo imenovanje trebaju odobriti sve veće stranke koje sudjeluju na izborima. Također kaže kako bi primjer Hrvatske i Makedonije koje zahtijevaju financijska izvješća o prihodima i troškovima tijekom izbornog razdoblja trebale slijediti i ostale zemlje. Organizacija kaže da bi druge zemlje trebale slijediti primjer Makedonije gdje zakon zahtijeva da mediji objave jedinstven popis cijena političkog reklamiranja na početku izborne kampanje.
"Bez transparentnosti o donacijama nemoguće je građanima da znaju u čijem interesu djejuju političke stranke. Demokratski život neće napredovati ukoliko se ne riješe ovi problemi, a birači budu mogli imati povjerenja u svoje predstavnike", rekla je Anne Koch, regionalna direktorica TI-ja za Europu i središnju Aziju.