PARLAMENT

HRVATSKI SABOR RATIFICIRAO ISTANBULSKU KONVENCIJU! Pljesak se prolomio hrvatskom sabornicom, čak 110 zastupnika glasalo 'za', 30 bilo 'protiv'

 
 Hanza Media

NOVO 12:37 Za Istanbulsku konvenciju glasovalo je 110 zastupnika, dva su bila suzdržana, a trideset protiv.

Od HDZ-ovaca su na koncu bili protiv Milijan Brkić, Miro Kovač, Marija Jelkovac, Franjo Lucić, Anton Kliman, Ivan Ćelić, Ivan Šikić, Ante Babić, Davor Ivo Stier, Miro Tuđman, Petar Škorić, Davor Lončar, Tomislav Lipovšćak i Stevo Culej, Ivan Šuker bio je suzdržan dok se dvojica - Božo Ljubić i Željko Raguž - nisu uopće uključili.

----------------------------------------

12:13 Oporba nije uspjela srušiti Martinu Dalić i ona ostaje ministrica u vladi Andreja Plenkovića, odlučio je Hrvatski sabor.

Protiv oporbene inicijative za izglasavanje nepovjerenja potpredsjednici vlade i ministrici gospodarstva Martini Dalić bilo je 76 zastupnika dok je 'za' nju bio 71 zastupnik.

Hrastov Hrvoje Zekanović održao je svoje obećanje od prije dva dana kada je, zbog Istanbulske konvencije, napustio vladajuću koaliciju te nije podržao Dalić.

Iz redova vladajućih na glasovanju danas nije bilo manjinca Furia Radina.

Inače, inicijativu o smjeni Dalić potpisalo je 37 zastupnika iz šest oporbenih klubova i redova nezavisnih zastupnika. Prozivaju ju zbog 'savjetničke afere' oko posebnog Vladina povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka koji je, poručivali su u jučerašnjoj saborskoj raspravi, njezin izbor, ali i njezina odgovornost.

-------------------------------------

12:10 Zastupnici su glasovali o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Ona je usvojena sa 110 glasova za, 2 suzdržana i 30 protiv.

----------------------------------------------

11.55 - Andrej Plenković u petak je tijekom svog predstavljanja zaključaka Europskog vijeća Saboru odbacio medijska nagađanja da ima ambiciju preuzeti neku od funkcija u vrhu Europske unije.

Plenković je zastupnicima predstavio zaključke Europskog vijeća održanog 22. i 23. ožujka u Bruxellesu, neformalnog Vijeća održanog 23. veljače, kao i posljednjih događaja vezanih za Hrvatsku u kontekstu euroatlantskih integracija.

- Mislim da je najbitnije da ovakvim dijalogom između vlade i Sabora podižemo svijest o europskim temama i stavljamo u fokus ono što je važno - u širem kontekstu, a ne samo u Hrvatskoj, istaknuo je premijer.

Upitan nakon rasprave o tome da se jasno odredi o medijskim napisima da ima ambiciju preuzeti neku od funkcija u vrhu EU-a, Plenković je odgovorio kao je njegova „ambicija biti predsjednik hrvatske vlade i ispuniti ono što je određeno u programu stranke“.

Od nedavnih hrvatskih aktivnosti unutar EU-a prvo je spomenuo svoj govor o viziji budućnosti tog saveza pred Europskim parlamentom 6. veljače kojeg je održao kao drugi šef vlade, nakon irskog premijera Lea Varadkara. Riječ je o inicijativi koju je uveo predsjednik Parlamenta Antonio Tajani.

Tamo sam „istaknuo važne poruke Hrvatske kao najnovije članice EU-a koja se zalaže za jednakost svih članica, za jednakost naših građana unutar EU-a, za jednakost prilika i naša zajednička postignuća da u okviru demokratski legitimiranih europskih institucija pokažemo da europske politike i proračuni imaju što veću korist za naše građane“, rekao je premijer.

U veljači je održan i kolegij Europske komisije i nekoliko članova vlade na kojemu su naznačeni hrvatski prioriteti u EU-u, a to su ulazak u šengenski prostor, odnosno da se do 2020. postigne spremnost države kako bi se o tome tada mogla donijeti politička odluka, te ulazak u eurozonu, za što preostaje još samo kriterij smanjenja javnog duga, naglasio je Plenković.

Dodao je kako se tom prilikom razgovaralo i o izgradnji Pelješkog mosta koja je u zadnjoj fazi pripreme potpisivanja sporazuma, kao i o važnosti proširenja članstva na zemlje jugoistoka Europe, od kojih je Bosna i Hercegovina hrvatski vanjskopolitički prioritet.

Podsjetio je da je uobičajeno da Vijeće u ožujku u svojim temeljima u raspravama ima gospodarske teme i otkrio da su od ostalih tema bili važni razgovori o pitanju migracija i odnosu s Turskom, o napadu u Salisburyju i odgovoru koji je dogovoren na samoj večeri tijekom tog sastanka.

Važna tema je bilo i pitanje energetike, odnosno energetske strategije EU-a, diverzifikacije opskrbe energentima, veća energetska učinkovitost, dekarbonizacija gospodarstva i smanjivanje emisije stakleničkih plinova i općenito ispunjavanje obaveza preuzetih Pariškim sporazumom.

EU-u je cilj izgradnja integriranog energetskog tržišta, a Plenković se u tom kontekstu referirao na daljnje aktivnosti Hrvatske u izgradnji LNG terminala za koju je od Europske komisije dobila 101 milijun eura.

- Odlučili smo se na poseban zakon koji bi regulirao tu tematiku, smatramo da je važno da on bude i u skladu s najvišim okolišnim standardima, a da njegova izgradnja, partnerstva koja će s time nastati i kapaciteti koje ćemo na taj način dobiti u pogledu opskrbe plinom dugoročno osiguravaju Hrvatskoj energetsku sigurnost - poručio je.

Otkrio je kako se Vijeću obratio i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi koji je dao osvrt na trenutnu situaciju u gospodarstvima članica i „apostrofirao snažan izvoz EU-a i najnižu stopu nezaposlenosti od 2008.“.

- Upravo stoga Europa nastavlja svoj oporavak na zdravim temeljima financijskog i bankarskog sektora - ustvrdio je Plenković.

Na Vijeću se govorilo i o američkom uvođenju uvoznih carina na čelik i aluminij, od čega je Europa na kraju pošteđena, te se raspravljalo o trgovinskim sporazumima koji su trenutno u pregovorima.

- Hrvatska je podržala nastavak pregovora s Mercosurom i s Meksikom i zaključivanje sporazuma s Japanom i Singapurom“, rekao je premijer.

Migracije i proširenje

Na Vijeću je nastavljena rasprava o srednjomediteranskoj ruti, posebice o načinima pomoći državama Afrike, a u veljači je u tu svrhu organiziran sastanak s državama Sahela, zemljama s izrazito snažnim demografskim trendovima.

- Trenutno tih pet zemalja ima 77 milijuna stanovnika, projekcije su da će ih za 15 godina biti 130 milijuna - a Hrvatska je zbog svog geografskog položaja u situaciji da izrazito vodi računa o tim trendovima, naglasio je premijer.

Na sastanku se razgovaralo i nastavku reforme Dublinske uredbe s naglaskom na prevenciju i na uspostavu zajedničkog europskog sustava azila kao dio odgovora na posljedice migracijske krize, a razgovaralo se i o odnosu Bruxellesa i Ankare.

Bugarsko predsjedništvo je odlučilo po prvi puta nakon zagrebačkog susreta 2000. i solunskog susreta 2003. održati sastanak na vrhu u formatu svih članica EU-a i država jugoistočne Europe 17. svibnja na kojemu će se „poslati poruka podrške reformama“, pa je Turska također izrazila želju nastavka dijaloga, zbog čega se 26. ožujka održao sastanak u bugarskoj Varni na kojemu se raspravljalo o napetostima u istočnom Sredozemlju, situaciji u Siriji i odnosima između Turske, Cipra i Grčke.

Plenković je upozorio kako je važno da se EU drži sporazuma s Turskom oko izbjeglica, odnosno da ispuni svoje financijske obaveze prema Ankari.

Govoreći o proširenju, Plenković očekuje da će na sastanku u Sofiji Europska komisija koja je pri kraju svog mandata dati svoju podršku zemljama kandidatima, te je naglasio da Hrvatska tijekom svog predsjedanja 2020. želi ponoviti zagrebački sastanak iz 2000. kako bi potaknula reforme i ispunjavanje kriterija.

Nakon Bugarske EU-om će predsjedati Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan, a poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska. Hrvatska će predsjedati od početka 2020. godine, pa će se time u narednom razdoblju održati kontinuitet politike prema europskoj perspektivi Balkana, što treba iskoristiti, zaključio je Plenković.

------------------------------------

NOVO 10:49 - Zastupnici kluba BM-365 i Reformista sazvali su presicu na kojoj su se izjasnili kako će dati podršku ministrici Martini Dalić, kao i da će o Istanbulskoj konvenciji glasati po savjesti.

- Mi smo imali sjednicu kluba i dogovorili se da ćemo jednoglasno podržati ministricu Dalić jer smatramo da je kompletan postupak koji joj se stavlja na teret trenutno u fazi u kojoj mi procjenjujemo da Lex Agrokor ide u dobrom smjeru i da će Agrokor imati budućnost, te to poreznici neće platiti iz svojih džepova. Može računati na svih sedam naših glasova.

Što se tiče konvencije, glasat ćemo po savjesti. Postoje prijepori i dvojbe u svima nama, oko toga što slijedi nakon usvajanja konvencije.

- Kad se glasalo za Istanbulsku konvenciju u EU, čelni ljudi su ili glasali protiv, ili izvadili karticu, ali su dali svojim ljudima da glasaju po svojoj savjesti. A ja sam protiv – kazao je Milan Bandić.

- Ako netko ima pravo samostalno odlučiti je li muško ili žensko, tada i zastupnici imaju pravo samostalno odlučiti kako će glasati o Konvenciji - rekao je.

- Dopustimo zastupnicima da izraze svoj stav, mislim da je to minimum demokracije, zaključio je.

- Ovo je složena stvar, može imati puno veće posljedice nego što mi mislimo. Do prije tri mjeseca samo 14 od 28 zemalja EU su usvojile konvenciju, a sada već gledaju kako iz toga izvući.

------------------------------------

10:13 - Dojučerašnji član vladajuće većine Hrvoje Zekanović premijera je pitao o njegovim poslovnim ambicijama u Europskoj uniji. Plenković je demantirao medijske napise da 'lovi' posao u Bruxellesu te još jednom ponovio da je njegov posao biti predsjednik Vlade RH, piše N1.

Mostovac Miro Bulj prozvao je Plenkovića zbog dodvoravanja Bruxellesu, a premijer je svoj odgovor započeo riječima:

- Zahvaljujem zastupniče Panj, ovoga oprostite, Bulj…

------------------------------------

9:44 - Na početku sjednice Sabora premijer Andrej Plenković podnio je redovito izvješće zastupnicima. Nakon njegova izvješća zatraženo je 10 replika.

------------------------------------

9:41 - Slaven Dobrović, saborski zastupnik Mosta, pojasnio je zašto ne može podržati ratifikaciju Istanbulske konvencije.

- Skriveno ili ne, u IK je itekako uključeno pitanje roda, rodnog identiteta, te je time makar na mala vrata došlo do uvođenja rodne teorije u pravni sustav Hrvatske i to u formi međunarodno obvezujućeg ugovora.

Kad pogledamo iskustvo zemalja koje su ratificirale IK, vidljivo je da su efekti ovakve borbe protiv nasilja slabi. Dapače, na primjeru Turske, prema izvješćima nekih stranih medijskih kuća, unatoč ratifikaciji, zabilježeno je povećanje nasilja nad ženama.

Drugo, tumačenja kako se u IK tek usputno i na potpuno benigan način, uvela rodna teorija ne može biti točno. Konvencije izrađuju pravni eksperti te sve što je u njima sadržano predstavlja trenutnu volju određenih struktura. Isto tako, nejasno je koju to novu kvalitetu borbi protiv nasilja donosi rodna teorija - pojasnio je za N1.

------------------------------------

9:35 Nakon sastanka Kluba zastupnika HDZ-a, a uoči glasovanja o ratifikaciji Istanbulske konvencije predsjednik Vlade Andrej Plenković kratko je rekao: 'Sve je dobro, comme il faut!'.

------------------------------------

Sjednica Sabora nastavlja se u u petak, a na repertoaru su važne teme.

Premijer Andrej Plenković zastupnicima će podnijeti izvješća o sastancima Europskoga vijeća održanima u Bruxellesu 22. i 23. ožujka 2018., a nakon toga će uslijediti glasovanje o ratifikaciji Istanbulske konvencije.

Zastupnici će glasovati i o oporbenoj inicijativi da se smijeni potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić koju oporba proziva zbog 'savjetničke afere' oko bivšeg posebnog Vladina povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. veljača 2024 01:23