ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u intervjuu "Glasu Slavonije" u subotu rezimirao je aktualne društvene, političke i gospodarske teme godine na izmaku, ocijenio je da rezultati koje postiže Vlada pokazuju da odgovornom politikom pobjeđuju destrukciju i populizam koje nudi oporba, te istaknuo da se kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem želi iskoristiti svaki euro, za ravnomjerni razvoj istoka Hrvatske koji je pretrpjelo najveća stradanja u Domovinskom ratu i zaslužuje dodatni Vladin angažman.
Podsjetio je da je koncept Projekta Slavonija za financiranje razvoja pet slavonskih županija, prvi put javno predstavio u kolovozu 2016. u Osijeku.
"Želimo iskoristiti svaki euro koji je na raspolaganju za pružanje ruke ravnomjernom razvoju istoka Hrvatske - područja koje je pretrpjelo najveća stradanja u Domovinskom ratu i koje je zaslužilo naš dodatni angažman. U dvije godine uspjeli smo ugovoriti čak 8,5 milijardi kuna nepovratnih sredstava, od čega je već isplaćeno 2,6 milijardi kuna za razvojne projekte u pet slavonskih županija. I posljednja sjednica Savjeta za Slavoniju u Pakracu jasno je pokazala da suradnja sa slavonskim županijama, gradovima i općinama donosi konkretnu korist. Dodatno, u regionalni razvoj Hrvatske u tri godine ulažemo 1,3 milijarde kuna iz državnog proračuna – što je šest puta više nego u cijelom mandatu bivše SDP-ove vlade", rekao je premijer Plenković.
Naglasio je da su prioriteti podizanja konkurentnosti slavonskog gospodarstva, razvoj prehrambeno-prerađivačkog i drvno-prerađivačkog sektora, informacijsko-komunikacijske tehnologije, zdravstva i kontinentalnog turizma.
"Učinci poreznog rasterećenja, mjera demografske revitalizacije, rekordnih ulaganja u programe zapošljavanja, kao i stambenog zbrinjavanja mladih obitelji posebno su izraženi upravo u Slavoniji", dodao je.
Veliki potencijal rasta i razvoja seoskog i kontinentalnog turizma na istoku Hrvatske
Upitan koliko će Vlada dodatno ulagati u razvoj kontinentalnog turizma i tomu prilagođavati zakonske propise, premijer Plenković podsjetio je kako je s oko 19,5 milijuna dolazaka, 105 milijuna noćenja i očekivanim ukupnim prihodima od 12 milijardi eura, 2018. godina za Hrvatsku bila najuspješnija turistička godina u povijesti.
Međutim, dodao je, hrvatski turizam ne smije biti ograničen samo na obalu, plaže i more.
"Upravo razvoj seoskog i kontinentalnog turizma ima velik potencijal rasta na istoku Hrvatske. Razvoj specijalnih oblika agroturizma, zdravstvenog i kulturnog turizma te bogata ponuda gastronomije, autohtonih proizvoda, tradicije i prirodne baštine Slavonije uklapa se u koncept kvalitetnog i održivog cjelogodišnjeg turizma. Zato je odlično što će se Dani hrvatskog turizma 2019. održati na području Slavonije, Baranje i Srijema jer time prepoznajemo da Slavonija može pridonijeti razvoju cjelokupnog hrvatskog turizma", dodao je.
Premijer je istaknuo da je u razvoj turizma na području Slavonije, Baranje i Srijema u protekle dvije godine uloženo 38 milijuna kuna.
Podsjetio je da je u slavonskim županijama u ovoj godini ostvareno pet posto više dolazaka i devet posto više noćenja nego 2017., dodavši da će Vlada nastaviti s promocijom, poticanjem suradnje i razradom turističkih sadržaja u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Poljoprivreda strateška grana hrvatskoga gospodarstva
Plenković je naglasio i da je poljoprivreda strateška grana hrvatskoga gospodarstva, da je Hrvatska bogata plodnom zemljom i imamo vrijedne ljude koji imaju potrebna znanja i vještine za proizvodnju zdrave hrane za Hrvatsku i izvoz.
Naglasio je da se poljoprivredni poticaju sada isplaćuju na vrijeme, te da je Vlada povećala izdvajanja iz državnog proračuna za poljoprivredu na 7,7 milijardi kuna u 2019., od čega je 5,4 milijarde kuna iz fondova EU-a.
Na taj način potičemo primarnu proizvodnju i investicije u prerađivačke pogone, rekao je premijer, procijenivši da će i posljednji val poreznih rasterećenja kroz smanjenje PDV-a za svježe voće, povrće, meso, ribu i druge proizvode te na repromaterijal i rasadni materijal, kao i na povezane usluge isporuke živih životinja, imati dobre učinke na sektor.
Naglasio je i kako su nositelji hrvatske poljoprivrede mala poljoprivredna gospodarstva, čiji je položaj Vlada osnažila donošenjem novog Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kao i brojnim razvojnim projektima kroz Program ruralnog razvoja.
Planira se i gradnja hladnjača kao pokretača udruživanja hrvatskih proizvođača, a ujedno se želi unaprijediti sustav navodnjavanja, rekao je Plenković.
Cilj je Vlade, dodao je, snažno hrvatsko selo, zdrava hrana po pristupačnim cijenama i konkurentna poljoprivreda u kojoj udruženi poljoprivrednici bolje živjeti od svog rada i ravnopravno sudjelovati na tržištu.
Istaknuo je da žele motivirati mlađe, obrazovane generacije da se bave poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim područjima Hrvatske i zasnivaju obitelji.
"Zato posebno raduje što smo u petak potpisali novih 113 ugovora vrijednih 732 milijuna kuna za gradnju i obnovu dječjih vrtića u cijeloj Hrvatskoj", naglsio je premijer Plenković.
Oporba pokušava steći pozornost izvodeći incidente u Saboru, a Vlada i parlamentarna većina donijeli su niz važnih odluka
Komentirajući nedavne izbore za mjesnu samoupravu u Osijeku, gdje je HDZ ostvario najbolji rezultat dosad, osvojivši više od polovice zastupničkih mjesta u vijeća i četvrtima, te pobijede i u Otočcu i Zadru, predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković ocijenio je kako "uvjerljive pobjede na izborima za mjesnu samoupravu, kao i istraživanja javnog mnijenja, potvrđuju da građani prepoznaju rad stranke i pokazuju da je ovako profiliran HDZ – kao moderna stranka desnog centra usmjerena na važne teme hrvatskog društva – na dobrom putu".
Plenković je naglasio da HDZ provodi ozbiljnu politiku, što je, procijenio je, ključna razlika između vladajuće stranke i oporbenih stranaka.
"Dok oporba pokušava steći pozornost izvodeći incidente u Saboru i rušeći kvorum, naša vlada i parlamentarna većina u proteklih mjesec dana donijela je niz važnih odluka: Sabor je usvojio proračun za iduću godinu, potvrđen je prijedlog novih poreznih rasterećenja, povećana je minimalna plaća na 3000 kuna, usvojena je mirovinska reforma kao i zakoni o udomiteljstvu, tržištu kapitala, brdsko-planinskim i potpomognutim područjima te Deklaracija o položaju Hrvata u BiH. Rezultati koje postižemo pokazuju da odgovornom politikom pobjeđujemo populizam i destrukciju koju nudi oporba, čime očito ni velika većina hrvatskih građana nije impresionirana", rekao je Plenković.
Suradnja s koalicijskim partnerima temelji se na suglasju o razvojnim prioritetima Hrvatske
Komentirajući suradnju s koalicijskim partnerom HNS-om, predsjednik Vlade i HDZ-a naglasio je da se suradnja s "koalicijskim partnerima temelji na jasnom suglasju da je potrebno orijentirati se na razvojne prioritete Hrvatske. Argumentirano raspravljamo o svim zakonskim prijedlozima i unutar Vlade i Hrvatskog sabora".
Plenković je istaknuo kako se nastavlja s obrazovnom reformom, a cilj je na temelju društvenog suglasja u obrazovni sustav unijeti promjene uvažavajući prethodna postignuća i stečena iskustva. Obrazovanje je generator razvoja i zato je Vladin strateški prioritet, rekao je.
Osim kurikularne reforme, dodao je Plenković, reforma školstva uključuje i podizanje kvalitete rada učitelja i nastavnika, unaprjeđenje rada škola, razvoj sustava potpore učenicima, ujednačavanje i podizanje obrazovnih i pedagoških standarda
Na upite o aferi SMS vezana uz curenje podataka, ponovio je kako od policije, DORH-a i svih angažiranih službi očekujem da se afera rasvijetli do kraja.
"Što više informacija izlazi u javnost, afera poprima sve šire razmjere jer se fabriciranjem različitih dokumenata nastojalo destabilizirati političku scenu i institucije. Na meni kao predsjedniku Vlade nije da utvrđujem ili prejudiciram bilo čiju odgovornost, već za to postoje nadležna tijela, koje trebaju utvrditi sve činjenice. Dodatnim jačanjem institucija moramo našim građanima pokazati da u Hrvatskoj ne može biti prihvatljivo ometanje istraga i curenje podataka", rekao je Plenković.
Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH i europskom putu BiH polazi od potpore suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH
Govoreći o motivu usvajanja saborske Deklaracije o položaju Hrvata u BiH premijer Plenković naglasio je Republika Hrvatska, "kao prijateljska i susjedska zemlja, snažnije od bilo koje druge države potiče ubrzanje europskog puta BiH, čime pokazujemo da je naš angažman dobronamjeran i usmjeren prema boljitku cijele BiH kao zemlje tri ravnopravna konstitutivna naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba te svih drugih koji žive u BiH".
Podsjetio je da se još kao zastupnik u Europskom parlamentu aktivno zauzimao za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH.
Kao hrvatski premijer, na Europskom vijeću pojasnio sam kolegama da Europska unija mora pomoći strankama i institucijama u BiH kako bi se pristupilo provedbi presude Ustavnog suda i promjeni Izbornog zakona, rekao je Plenković. Podsjetio je kako je na posljednjim općim izborima ponovno došlo do neodržive situacije da jedan narod drugome bira predstavnika u Predsjedništvu BiH, jer je takav model suprotan duhu Daytonskoga sporazuma.
"Brojni kolege i čelnici zemalja pokazali su razumijevanje prema ovoj temi i zalažu se za kvalitetno funkcioniranje odnosa među tri naroda u BiH. Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu BiH polazi od potpore suverenitetu, teritorijalnom integritetu i neovisnosti BiH te jasne opredijeljenosti Hrvatske za razvijanje dobrosusjedskih odnosa utemeljenih na ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Da bi Hrvati mogli ostajati živjeti, raditi i zajedno s dva ostala konstitutivna naroda graditi budućnost BiH, nužno je i demokratski da budu ravnopravno zastupljeni", rekao je.
Također je podsjetio da Hrvatska s BiH nastavlja povećavati gospodarsku razmjenu. "Otvorili smo konzulate u Vitezu i Livnu, otvorena su dopisništva HRT-a i Uredi HGK u Sarajevu i Mostaru. Uz to, dogovorena je i avionska linija nakon 15 godina koja povezuje Zagreb i Mostar dva puta tjedno", rekao je Plenković.
Pitanje nestalih od velikog interesa za našu Vladu i u tom pitanju nema kompromisa
Govoreći o odnosima sa susjedima, posebice kada je riječ o Srbiji i potrazi za nestalima, i Sloveniji, koja i i dalje ne odstupa od svojih stavova vezanih uz arbitražu o granici premijer Plenković ocijenio je kako "čvrsto zastupamo nacionalne interesa" te da "svakoj državi pristupamo individualno sa stalnom težnjom za odvajanjem otvorenih pitanja od tekućih gospodarskih i političkih konzultacija".
Pitanje nestalih od velikog je interesa za našu Vladu i u tom pitanju nema kompromisa jer sudbina svih nestalih mora biti razriješena. Tragamo za još 1508 osoba nestalih u Domovinskom ratu, i nećemo prestati dok se posljednja osoba ne nađe, istaknuo je Plenković.
Podsjetio je kako je u pitanju graničnog spora sa Slovenijom hrvatsko stajalište jasno definirano konsenzualnom odlukom Hrvatskog sabora iz srpnja 2015, ali i da je Hrvatska otvorena i spremna na bilateralne razgovore "jer je arbitraža nepovratno kompromitirana".
Drago mi je da je Europska komisija odlučila ne miješati se u to pitanje jer je ono bilateralne naravi. Susjedne smo zemlje, partneri u Europskoj uniji i saveznici u NATO-u i vjerujem da se možemo usuglasiti., ocijenio je premijer.
Govoreći o najvećim ovogodišnjim izazovima za Vladu Plenković je istaknuo kako "dovršen je proces nagodbe u koncernu Agrokor čime su sačuvana radna mjesta, spriječen kolaps gospodarskog sustava i provedena svojevrsna reforma modela plaćanja i poslovanja u Hrvatskoj".
Proveli smo mirovinsku i poreznu reformu koja će dodatno rasteretiti građane i poduzetnike za 2,7 milijarde kuna. U 2017. ostvarili smo suficit opće države od 3 milijarde i 150 milijuna kuna, a unatoč protestiranim jamstvima za brodogradnju, vjerujem da ćemo u 2018. ponovno imati proračunski višak, kazao je premijer Plenković
Hrvatsko gospodarstvo sada raste na zdravim temeljima
Ocijenio je da hrvatsko gospodarstvo sada raste na zdravim temeljima, uz istovremeno smanjenje javnog duga, što prije nije bio slučaj", te da se "dobri gospodarski trendovi temelje na poduzetnosti naših građana i poduzetnika, kao i na transformacijskom trokutu koji je Vlada uspostavila - konsolidacija javnih financija, provedba strukturnih reformi i privlačenje investicija".
Komentirajući tvrdnje ekonomskih stručnjaka pa i Hrvatske gospodarske komore (HGK) kako rast koji ostvarujemo nije dovoljan i da tom dinamikom Hrvatska nikada neće uhvatiti korak s ostatkom EU te na koji način to planira ostvariti, Plenković je kazao kako se Nacionalnim programom reformi i Programom konvergencije poduzimaju mjere kojima se jača gospodarstvo, povezuje obrazovanje s tržištem rada i osiguravamo održivost javnih financija.
"U posljednje dvije godine ubrzano smanjujemo javni dug, u čemu smo među najboljima u Europi. BDP kontinuirano raste oko 3 posto, a poboljšao se i međunarodni ugled Hrvatske što dokazuje kontinuirano povećanje kreditnog rejtinga, koji je na korak do investicijskog. Vjerujemo da ćemo ostvariti taj idući korak koji će dodatno smanjiti kamate našim građanima, tvrtkama i državi čime će se potaknuti i investicijski ciklus u Hrvatskoj". istaknuo je premijer.
Najavio je kako je u 2019. godini predviđena smo nova administrativna rasterećenja u iznosu od 626 milijuna kuna., a vjeruje kako će se kroz poduzetničke potpore, poticaje u poljoprivredi, potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje, kao i mnoge druge mehanizme jačanja konkurentnosti stvoriti dodana vrijednost gospodarstvu, ali i da će se život u Hrvatskoj u idućem razdoblju poboljšati.
Govoreći o očekivanjima HDZ-a od izbora za Europski parlament i predsjedničkih izbora iduće godine, te hoće li predsjednica Republike Kolinda-Grabar Kitarović imati njegovu potporu ako se ponovno kandidira, Plenković je kazao kako očekuje pobjedu na europskim izborima u svibnju te da će "od dvanaest hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, najmanje pet ih biti iz Hrvatske demokratske zajednice. Smatra kako će se time "ponovno snažno pridonijeti ukupnoj pobjedi Europske pučke stranke, koja će i nakon izbora ostati najsnažnija politička opcija Europe".
"Što se tiče predsjedničkih izbora, čekamo da se predsjednica izjasni o kandidaturi", poručio je predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković.