KONVENCIJA IZVOZNIKA

‘Hrvatskoj fali ekonomskog patriotizma! A i zabrijali smo da se ekonomija treba temeljiti na malim poduzetnicima‘

"Poljoprivreda nam je propala a mi smo se jednostavno prepustili uvozu i tržištu"
16. Konvencija hrvatskih izvoznika i svečana dodjela nagrade 
 Ivana Nobilo/Cropix

Ekonomski patriotizam iznimno je potrebna i poželjna pojava, no on u Hrvatskoj u posljednja tri desetljeća nedostaje, neke su od poruka s rasprave u sklopu 16. konvencije hrvatskih izvoznika održane u srijedu.

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ocijenila je da se u Hrvatskoj krivo shvaća što je to kapitalizam i tržišna ekonomija, pri čemu smo "zabrijali" da se ekonomija treba temeljiti na malim poduzetnicima, a podaci govore da Hrvatska ima problem "mikronizacije ekonomije".

image
16. Konvencija hrvatskih izvoznika i svečana dodjela nagrade
Ivana Nobilo/Cropix

"Kada se ekonomija mikronizira, tada zaboravite visoke stope rasta jer ih nemate iz čega izvući", istaknula je Ivanov na središnjoj panel raspravi 16. konvencije hrvatskih izvoznika nazvanoj "Hrvatski izvoznici, kako dalje?“. "Nama nedostaju velika i snažna poduzeća koja mogu gurnuti ekonomiju, koja će pokrenuti investicije i 'uhvatiti' nove projekte. 'Sitni' to nažalost ne mogu uhvatiti. To je problem kapaciteta", smatra.

Istaknula je da je ekonomski patriotizam iznimno potrebna i poželjna pojava, a to Hrvatskoj nedostaje u posljednja tri desetljeća, dok se s druge strane razvijena gospodarstva ponašaju često protekcionistički.

image
16. Konvencija hrvatskih izvoznika i svečana dodjela nagrade
Ivana Nobilo/Cropix

Poljoprivreda nam je propala a mi smo se jednostavno prepustili uvozu i tržištu, ustvrdila je Ivanov.

Hrvatskoj je potrebno vodstvo, iskorak i promjena mentaliteta, ocijenila je. Iako i dalje treba podupirati turizam, treba poraditi na kvalitativnoj strukturi hrvatskog izvoza, koji je trenutno radno i sirovinski intenzivan, a u većoj mjeri bi trebao postati temeljen na kapitalu i znanju, što bi značilo iskorake i u zelenoj tehnologiji, ekonomiji vodika ili primjerice solarne energije.

Predsjednik Uprave tvrtke Vetropack Straža Tihomir Premužak istaknuo je da ako Hrvatska želi biti izvozno orijentirana, u većoj mjeri treba pomoći onima koji tek žele istupiti na strana tržišta.

Izjavio je da se treba kloniti rentijerskog razmišljanja te stremiti tome da svi žive i rade svih 12 mjeseci u godini. Turizam bi trebao služiti za plasman proizvoda prerađivačke industrije i poljoprivrede, no i po njegovom mišljenju potonja grana je zapuštena.

Premužak je istaknuo primjer Austrije i njenog "pozitivnog ekonomskog nacionalizma", koji se očituje i u tome da se u ponudi hotela rijetko može pronaći prehrambeni proizvod koji nije proizveden u Austriji.

Bago: Možda imamo i dvoznamenkastu inflaciju

Predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ) Darinko Bago potvrdio je Premužakove riječi, a dobar dio svog izlaganja posvetio je inflaciji, ustvrdivši da je ona u Hrvatskoj trenutno znatno veća od one koju pokazuju službeni podaci. "Čak se usuđujem reći da možda imamo i dvoznamenkastu inflaciju", rekao je Bago.

Povukao je paralelu s inflacijom u Jugoslaviji 80-ih godina, ustvrdivši da sve što se događa sada označava početak "inflatorne spirale", koja se očituje i u velikom rastu cijena materijala i sirovina. Ustvrdio je da i nije riječ o inflaciji koja je posljedica "ekonomskih dubioza" u Hrvatskoj, već je riječ o svjetskoj inflaciji, no o tome Europska središnja banka uopće ne progovara.

image
16. Konvencija hrvatskih izvoznika i svečana dodjela nagrade
Ivana Nobilo/Cropix

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić rekao je da je gospodarski oporavak od pandemije bio brži od svih očekivanja, što nije samo specifičnost Hrvatske. Pritom je HNB prednjačio s optimizmom kada su u pitanju procjene rasta, no i one su se pokazale pesimističnije od realnosti. HNB po posljednjim prognozama predviđa rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 6,8 posto, a Šošić je napomenuo da postoji prostor da se ta projekcija još uveća, na oko sedam posto, dok bi inflacija mogla biti oko dva posto.

No Šošić je upozorio da je pandemija i dalje prisutna, a očituje se i u problemima s nabavnim lancima, došlo je i do promjene u strukturi potrošnje, pri čemu se veći naglasak stavlja na potrošnju dobara, a manji na korištenje usluga, što je dodatno napregnulo proizvodne lance. Porasle su i cijene nafte, kao i cijene ostalih sirovina, no Šošić je ocijenio da se to i dalje tek u manjoj mjeri prelijeva na cijene finalnih dobara i usluga.

Tako je u Hrvatskoj do lipnja tri četvrtine inflacije generirala cijena nafte, koja se očitovala u višim cijenama goriva na benzinskim crpkama. Nakon toga je došlo do porasta inflacije zbog skoka cijena prehrambenih proizvoda, pri čemu je Šošić kazao da nije do kraja siguran što se u tom segmentu događa, s obzirom na to da rastu cijene pojedinih proizvoda, primjerice uljarica i žitarica.

Pri brzom izlasku iz pandemije normalno je da ponuda sporije odgovara na snažan rast potražnje, pa tako gdje postoje "uska grla" dolazi do većeg rasta cijena, pojasnio je, apostrofiravši da inflacija nije široko rasprostranjena već je uglavnom koncentrirana na manji broj dobara.

Normalizacijom dobavnih lanaca, pa posljedično i dostizanjem razine proizvodnje koja će namiriti potražnju, središnje banke očekuju usporavanje rasta inflacije i normalizaciju cijena. No, rizici su i dalje visoki, poručio je Šošić.

Vanja Burul, predsjednik Uprave tvrtke Končar - distributivni i specijalni transformatori, koja je na današnjoj konvenciji dobila nagradu Zlatni ključ za najboljeg velikog izvoznika u prošloj godini, također je upozorio na problem rasta cijena sirovina, koji se dogodio u vrlo kratkom razdoblju, a tu je i problem dobavnih lanaca. Primjera radi, cijena bakra u svibnju 2021. bila je 100 posto veća od cijene u svibnju 2019. godine, naveo je Burul, koji je napomenuo i da bi toj kompaniji, s obzirom da uglavnom posluje na stranim tržištima, ulazak Hrvatske u eurozonu olakšao situaciju.

Mačkić: Najviše novca Hrvatskoj iz europskog instrumenta za oporavak "znak za uzbunu"

Posebni savjetnik predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić izjavio je da Hrvatska loše stoji po pitanju produktivnosti rada, od zemalja EU-a bolja je tek od Bugarske, a ta produktivnost ima značajan utjecaj na konkurentnost izvoza. Produktivnost je loša zbog nedostatka više direktnih stranih ulaganja, kao i zbog "loše političke ekonomije", rekao je.

Novac namijenjen Hrvatskoj u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) po Mačkićevu mišljenju dobiven je po jasnoj formuli, temeljenoj na broju stanovnika, BDP-u po stanovniku i stopi nezaposlenosti od 2015. do 2019. godine, i tu nije bilo "nikakvih velikih pregovaračkih sposobnosti i umijeća".

To što je razmjerno svojoj veličini Hrvatska dobila više novca od drugih zemalja po Mačkiću nije pohvalno već predstavlja "znak za uzbunu".

image
16. Konvencija hrvatskih izvoznika i svečana dodjela nagrade
Ivana Nobilo/Cropix

"Volio bih da je netko drugi taj koji je dobio više novca, jer bi to značilo da je hrvatsko gospodarstvo otpornije i diverzificiranije te da je sposobno rasti stopama rasta koje će joj omogućiti konvergenciju s prosjekom EU-a", ustvrdio je.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman apostrofirala zakon o poticanju ulaganja, koji između ostalog predviđa za tvrtke koje ulažu oslobađanje plaćanja poreza na dobit na razdoblje od deset godina u postotku od 50 do 100 posto, što mnoge tvrtke i koriste. Tu su i izravne potpore, kao one za zapošljavanje, kao i za primjerice kupnju opreme, navela je Žigman, koja je najavila i da će se ove godine krenuti u pripremu nove industrijske strategije, gdje će se Vlada odrediti o strateški važnim industrijama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 11:40