Je li naš sustav obrazovanja spreman za brzu prilagodbu novim potrebama na tržištu rada?
Uz škole i fakultete, treba početi promatrati i obrazovanje odraslih jer upravo taj segment mora odgovarati na brze promjene na tržištu rada i davati pojedincima konkurentna znanja i vještine. Zadaća škola i fakulteta je da osobu nauče učiti i kod pojedinaca stvore kvalitetnu bazu znanja koja će se poslije nadograđivati kroz iskustvo i dodatno školovanje. Takav sustav ima mogućnosti da zadovoljava potrebe gospodarstva i mora omogućiti što većem broju ljudi da se školuju, ali istodobno treba biti racionalan i davati priliku besplatnog školovanja onima koji su odgovorni te ispunjavaju svoje obaveze. Također, za pojedine studijske smjerove treba povećati izdvajanja i povećavati kvote, a za neke drastično smanjiti. Jedini kriterij koji bi se trebao primijeniti u procjeni ovoga jest zadovoljenje potreba gospodarstva, zapošljavanje gotovih studenata na radnim mjestima za koja su se školovali i primjenjivi znanstveno-istraživački rezultati. U cilju povećanja postotka odraslih uključenih u cjeloživotno učenje potrebno je što prije definirati strateške grane gospodarstva kojima treba pomoći, budžetirati sredstva za obrazovanje odraslih te ih transparentno dodijeliti pojedinim deficitarnim sektorima.
Koji su sektori na kojima bismo trebali inzistirati?
Pozdravljam svaku inicijativu koja se tiče pružanja bilo kakvih novih vidova turizma koji nisu isključivo vezani za stare koncepte ‘ležanja na plaži’, nego se okreću novim skupinama ljudi koji su voljni ostaviti više novca: to su nautički, kongresni, koncertni, avanturistički, sportski, turizam za mlade... Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) su segment gospodarstva koji pokazuje vrlo dobre rezultate, u studijama OECD-a prepoznat je kao prilika za investicije najbogatijih zemalja i u njemu se ostvaruje visoka razina produktivnosti. Vjerujem da bi ICT sektor mogao biti jedna od strateških grana za razvoj i privlačenje stranih investicija, a samim time i otvaranje većeg broja radnih mjesta kad bi se više pozornosti posvetilo stvaranju veće količine stručnjaka iz ICT područja.
Hrvatska ima potencijal i razvijati segment poslovnih usluga, ‘pametnog outsourcinga’. Dakle, ne govorim o iznajmljivanju jeftine radne snage, nego o uslugama tehničke podrške, udaljenog administriranja i održavanja sustava, projektiranja, rješenja iz područja marketinga i kreativnih medija. Generalno, pobornik sam ideje da trebamo inzistirati na razvoju kvalitetnog visokoobrazovanog kadra iz svih inženjerskih područja. (G. G.)