Nakon što je Ured predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prekršio pravomoćnu presudu kad nam je uskratio informaciju o tome tko su dobitnici dviju povlaštenih mirovina koje je predsjednica dodijelila “zbog osobitih zasluga za razvoj Oružanih snaga”, istu presudu prekršio je i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Mirovinski zavod odbio nam je dati informaciju o tome koliki su iznosi mirovina dvojice svećenika čija imena su mediji doznali neslužbenim kanalima, a riječ je o nadbiskupu - bivšem vojnom ordinariju Juraju Jezerincu i generalnom vikaru Vojnog ordinarijata Jakovu Mamiću. U kratkom pisanom odgovoru HZMO se pozvao na Zakon o zaštiti osobnih podataka - GDPR.
Mirovinski zavod dopisom smo upozorili da uskratom tih informacija krši pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda iz 2014. u kojoj jasno stoji da imena korisnika povlaštenih mirovina koje dodjeljuje predsjednica, kao ni njihovi iznosi, ne mogu biti tajni jer je riječ o mirovinama koje se financiraju iz proračuna pa ih javnost ima pravo znati. Međutim, naše je upozorenje HZMO jednostavno ignorirao.
U Agenciji za zaštiti osobnih podataka (AZOP-U) kojoj se institucije obraćaju kad su u dvojbi mogu li objavom neke informacije povrijediti Zakon o zaštiti osobnih podataka, rekli su nam da im se nitko iz HZMO-a nije obratio za mišljenje.
U slučajevima u kojima postoji sukob između dvaju prava - primjerice prava na zaštitu osobnih podataka i prava javnosti da zna, tijelo vlasti koje raspolaže traženom informacijom provodi test razmjernosti, tj važe koje je od dva prava jače. Ako tražitelj informacije procijeni da mu je tijelo vlasti neopravdano uskratilo informaciju, ima se pravo obratiti povjereniku za informiranje. U slučaju “predsjedničkih mirovina” test razmjernosti je na zahtjev Jutarnjeg lista već proveden.
Kad su nam 2013. i Ured tadašnjeg predsjednika Josipovića i HZMO-a odbili dati podatke o “predsjedničkim mirovinama”, obratili smo se povjerenici za informiranje Anamariji Musi. Ona je zaključila da pravo javnosti da zna preteže nad zaštitom osobnih podataka korisnika predsjedničkih mirovina jer je riječ o mirovinama koje se financiraju iz proračuna, tj iz poreza građana. HZMO se žalio na njezinu odluku i Visoki upravni sud potvrdio je stajalište povjerenice. Aktualna je predsjednica odučila prekršiti tu presudu, a nakon nje, to je isto učinio i HZMO.
Kršenje presude o pravu na pristup informacijama najviših državnih institucija ponižavanje je pravosuđa, ali i institucije povjerenika za informiranje. Od povjerenika za informiranje Zorana Pičuljana u srijedu smo zatražili da se očituje o ovakvom potezu predsjednice države i HZMO-a, a odgovor još čekamo.