Nakon reakcija bolničkih ravnatelja i Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) povukao je svoju prvotnu odluku o izmjeni načina isplate limita bolnicama.
Podsjetimo, HZZO je od 1. srpnja 2025. donio odluku da se sredstva za bolnice (limiti) isplaćuju u omjeru 90 posto avansno, a deset posto nakon izvršenja. Takva je odluka izazvala snažno negodovanje u zdravstvenom sustavu. Ravnatelji bolnica upozoravali su da bi se time dodatno urušila ionako krhka financijska stabilnost, dok je UPUZ upozorio Ministarstvo zdravstva da bi u pitanje mogla doći čak i isplata plaća.
Nakon nekoliko sastanaka u Ministarstvu zdravstva, limiti su vraćeni na stari model, no uz novu formulu. Naime, 90 posto sredstava sada se isplaćuje kao fiksni dio limita i on iznosi 100 posto nekadašnjeg limita, dok je preostalih 10 posto varijabilni dio, vezan uz izvršenje.
Prema ocjeni ravnatelja, riječ je o kompromisu kojim se bolnicama osigurava osnovna likvidnost.
Nakon odluke HZZO-a iz lipnja, kontaktirali smo nasumce devet bolnica (općih i županijskih, dva KBC-a i dva KB-a) kako bismo doznali koliko im novca ostaje nakon što isplate plaće.
Odgovori bolnica bili su zabrinjavajući. Naime, dio bolnica ima rashode za plaće veće od limita, a nekima nakon isplate plaća ostaje samo minimalan iznos. Pitanje koje su postavljali bilo je jasno - čime pokriti ostatak fiksnih troškova, lijekove i hladni pogon?
Primjerice, u Općoj bolnici Sisak osnovni mjesečni limit iznosi 3,82 milijuna eura, od čega se fiksno isplaćuje 90 posto, odnosno 3,44 milijuna eura. Međutim, mjesečni rashodi za plaće zaposlenika prelaze 4,2 milijuna eura, što znači da bolnica samo za plaće mjesečno bilježi manjak od oko 760 tisuća eura. Slična je situacija i u Općoj bolnici Šibenik, gdje su troškovi plaća u lipnju bili 8,7 posto viši od novog limita za srpanj. U Općoj bolnici Gospić rashodi za zaposlenike u lipnju iznosili su 955 tisuća eura, dok je limit za srpanj bio oko 933 tisuće eura, pa bolnica već sada posluje s deficitom.
- To što ponovno dobivamo stopostotni iznos limita uz 10 posto varijabilnog dijela po izvršenju, puno znači za sve bolnice, pa tako i našu. Sada će nam biti puno lakše - kaže ravnateljica gospićke bolnice Sandra Ćubelić. Dodaje da su ljetni mjeseci, što se tiče izvršenja, najteži za bolnice koje nisu u turističkim središtima jer je broj pacijenata smanjen.
- Mislim da će tijekom ljeta biti fakturirano samo 50 posto. Nema hladnog pogona, rade se samo hitne operacije jer nema ljudi - ističe ravnateljica Ćubelić.
Iz Županijske bolnice Čakovec kažu da je 11. kolovoza stigla obavijest HZZO-a da do kraja do kraja godine maksimalni mjesečni iznos sredstava za zdravstvenu zaštitu iznosi 3,295.449,89 eura (nekadašnji puni limit, op.a.), što je 90% osnovnog iznosa, dok se dodatnih 10% u iznosu od 366.161,10 eura dodjeljuje kroz varijabilni dio koji ovisi o izvršenju.
- Za usporedbu, maksimalni mjesečni iznos sredstava u svibnju i lipnju iznosio je 3,293.407,98 eura, dok je u srpnju on bio 3,023.348,53 eura uz mogućnost dodatnih 335.927,61 eura ovisno o izvršenju. Utvrđen je i maksimalni mjesečni iznos sredstava za posebno ugovorene postupke u visini od 234.878,43 eura, pa ukupni maksimalni mogući mjesečni iznos od kolovoza do kraja godine iznosi 3,896.489,42 eura - kažu iz Čakovca.
Da je smanjeni limit iz srpnja bio vrlo problematičan, govore podaci da su u srpnju izdaci za plaće iznosili su 3,493.823,31 euro, a ukupno je fakturirano 3,429.826,18 eura.
Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), kaže da je vraćanje limita bolnicama bio jedini logičan potez kako bi se barem djelomično očuvala financijska stabilnost.
- Ne znam zašto se uopće pokušalo smanjiti limite kada znamo da većina bolnica njima ne može pokriti niti troškove plaća. Vraćanje limita na sto posto, uz dodatnih deset posto varijabilnog dijela, pozitivna je stvar, ali svi znamo da je to samo dio problema koji se trebaju riješiti - smatra Šmit. Kao preostale probleme navodi kronični manjak liječnika, posebno u bolnicama u manjim gradovima. Kada je riječ o financijama, ističe preniske cijene koje jednostrano određuje HZZO.
- Nigdje u svijetu ne postoji sustav u kojemu kupac određuje cijenu, a upravo je to slučaj s HZZO-om koji ima monopol pa očito može određivati cijene kakve želi - zaključuje Šmit.
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), Dražen Jurković, odmah je nakon odluke HZZO-a o promjeni limita poručio da je ona neodrživa i zatražio sastanak s ministricom Irenom Hrstić. UPUZ je tada upozorio da bi smanjeni limiti, među ostalim, doveli u ozbiljno pitanje isplatu plaća i podmirivanje obveza prema veledrogerijama, a država bi, tvrdili su, morala vrlo brzo intervenirati sanacijama. Smatraju također da bi trebalo urediti i cijene HZZO-a.
- Sastanci u Ministarstvu bili su vrlo konstruktivni i sada se financijska situacija može održati - kaže Jurković, zadovoljan vraćanjem limita na staro.
Iz Ministarstva zdravstva poručili su da je na sastanku s ravnateljima bolnica, prvom u nizu koji slijede, usuglašeno više koraka nužnih za postizanje dugoročne financijske održivosti sustava.
- Visina osnovnih mjesečnih prihoda ("limita") samo je jedan od kotačića u ostvarenju tog cilja. Bolničkim ustanovama tom su prilikom uručeni mjesečno ažurirani financijski kartoni radi praćenja poslovanja, uzimajući u obzir specifičnosti svake bolnice - kažu u Ministarstvu.
Financijski karton, naime, alat je koji će se ažurirati na mjesečnoj razini s ciljem praćenja financijskog poslovanja. Sadrži standardizirane financijske podatke za sve bolničke ustanove, pri čemu su uzroci varijacija u poslovanju specifični za svaku bolnicu pojedinačno. Sustavno praćenje, smatraju u Ministarstvu, trebalo bi omogućiti brže donošenje mjera za stabilizaciju sustava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....