Rezidencijalni državni objekti otok Galija i vila Kaštel u sklopu Brijunskog arhipelaga planiraju se dati u dugoročnu koncesiju nakon što se vile u sklopu Nacionalnog parka obnove, doznajemo u tvrtki Državne nekretnine koja posluje u sklopu Ministarstva državne imovine.
Za neke od brijunskih vila već su raspisani natječaji za obnovu, poput Bijele vile, na kojoj će se mijenjati sustav klimatizacije i grijanja, a natječaj je raspisan i za tehničku zaštitu i videonadzor za svih šest rezidencijalnih objekata (otok Krasnica, vila Brijunka, vila Jadranka, Bijela vila, otok Galija, vila Kaštel).
- U tijeku su pripreme da se pojedine nekretnine rezidencijalnoga tipa privedu komercijalnoj svrsi. U skladu s tim, kontinuirano provodimo tekuće i investicijsko održavanje rezidencijalnih nekretnina na Brijunima. Dob brijunskih nekretnina, njihov položaj unutar područja nacionalnog parka i zaštita lokacije kao kulturnog dobra razlozi su za intenziviranje suradnje s NP Brijuni, Ministarstvom kulture te Ministarstvom zaštite okoliša. Ovakva suradnja ujedno je preduvjet za sve aktivnosti, te bolju iskoristivost potencijala u komercijalne svrhe - kažu u Državnim nekretninama.
Vila Kaštel
Obnova i investicije
Dodaju kako se planira povećanje investicija koje su vezane uz nužne sanacije i obnove vanjskih i unutarnjih dijelova samih vila, kako bi se “očuvala i gdje je moguće, povećala njihova funkcionalnost i atraktivnost, uz primjenu ekološki prihvatljivih rješenja”. Naime, Brijunski arhipelag je zaštićen, tamo se ne može ni riba loviti, pa će se sve morati raditi uz strogi nadzor zaštitara prirode i kulturne baštine.
Cilj je da se otok Galija i vila Kaštel daju u dugoročni zakup, poput otoka Smokvice, koji je nakon što ga je godinama bez naknade koristio vlasnik Agrokora Ivica Todorić, na natječaju nedavno pripao mađarskom fondu koji će za 30 godina koncesije platiti oko 184 milijuna kuna.
Otok Galija zasigurno je najatraktivniji za komercijalizaciju. Riječ je o otočiću površine tek oko pet hektara, udaljenom od Vange kilometar i pol, na kojem se nalazi vila površine skromnih 110 četvornih metara. Kuća se naziva i Jovankinom, jer postoje priče da je tamo Titova supruga znala provoditi vrijeme kada bi se njih dvoje posvađali, ili kad bi samo htjela svoj mir, dok je Tito tamo bio samo jednom i više se nije vraćao. Josip Broz je, naime, više volio Vangu.
Neprocjenjivo
Vila Galija smještena je u samoj unutrašnjosti otoka, u dubokoj hladovini gustog raslinja. Do nje kroz umjetno prokrčeni prolaz vodi 150 metara dug popločani puteljak. Kuća ima tri spavaće sobe, dnevni boravak i blagovaonicu, kuhinju i kupaonicu. Tlocrt vile odgovara kažunu, istarskoj kamenoj poljskoj kući, a mnoge prostorije i dijelovi namještaja prate tu ideju šesterokuta.
Tako je projektirana i središnja prostorija - dnevni boravak kojim dominira kamin s drvenim gredama koje ga spajaju sa stropom. Vila nije luksuzno opremljena. Dio namještaja je još iz 80-ih, ali dio je ipak morao biti zamijenjen. S unutarnje strane pod lišćem dvaju glomaznih stabala trešnje nalazi se terasa s pogledom na malu plantažu mandarina, a te se mandarine beru i šalju domovima za djecu ili u bolnice.
Brodovi na otok pristaju na jedinom betonskom molu uz koji je šljunčana plaža. Vila je građena 1978., završena je u studenome, a Tito ju je prvi i posljednji put obišao početkom 1979.
