Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, na glasu kao najprestižniji u državi, tradicionalno svake godine upisuje 650 studenata, a prijavi ih se dvostruko više, odnosno 1300 maturanata stavlja FER kao prvi izbor. Od 650 upisanih oko 400 spada među tisuću najboljih matematičara i fizičara na državnoj maturi.
FER, dakle, zaista upisuje najbolje od kojih 90 posto i završi fakultet. Otkriva to u Briefingu dekan FER-a prof. dr. sc. Gordan Gledec.
Cijelu emisiju Briefing donosimo na samom kraju ovoga članka.
„Problem je što je Hrvatska u zadnje 4 godine izgubila 10.000 18-godišnjaka. Naš put nije povećavati upisne kvote nego se otvarati većem broju studenata, a to znači privlačiti studente iz drugih zemalja. Javljaju nam se studenti iz Makedonije i Kosova, ali i Indije, Kine, Nepala koji žele kod nas studirati. Očekujemo da će stranih studenata biti sve više. Oni plaćaju godišnju školarinu. Ne bi bilo loše da oni ostanu živjeti i raditi u Hrvatskoj kojoj trenutno treba oko 5000 IT stručnjaka, a godišnje ih diplomira oko 1400”, kaže Gledec napominjući da njihovi studenti imaju dovoljno znanja ne samo da programiraju nego da stvaraju nove informacijske sustave, odnosno nove proizvode za svjetsko tržište.
Otkriva kako FER ostvaruje značajne prihode na tržištu. Od 720 zaposlenika, 380 ih financira država dok ostale financiraju razni projekti, uglavnom europski i kroz njihove plaće se svaki mjesec državi uplaćuje više od 1,5 milijuna kuna poreza i doprinosa.
„Krajem 2020. smo zahvaljujući projektima s gospodarstvom u tri mjeseca zaposlili 120 ljudi, uglavnom naših studenata. Sada nam je problem prostor koji je isti još od 1989. godine i koji je predviđen za oko 350 zaposlenika, a mi ih imamo dvostruko više. Nedostaje nam prostora za rad naših istraživača i skupu opremu. Rješenje je preseljenje na novu lokaciju ili dogradnja nove zgrade na postojećoj lokaciji. Za to nam treba podrška Ministarstva obrazovanja. Nadam se da će se u Fondu solidarnosti za to naći novca”, govori Gledec dodajući kako im je jako teško zadržati najbolje studente i nastavnike na fakultetu jer im se u realnom sektoru nude barem dvostruko veće plaće.
„Nedavno sam gledao fakultetske zapisnike iz 60-ih godina prošloga stoljeća. Glavni prigovori nastavnika na studente tada su bili da imaju sve manje poštovanja prema nastavnicima i da sve manje znaju matematiku. Istu stvar ja mogu ponoviti danas. Tu se ništa ne mijenja. Mojim roditeljima ne bi palo na pamet propitivati kako učitelj mene uči i ocjenjuje niti bi došli na njega vikati. Obično bi se nastavnik izvikao na mene, a onda još i roditelji. Nažalost, danas i učenik i roditelji viču na nastavnika. Vrijednosti su poremećene. Učitelji su potplaćeni, a budućnost svake države leži u obrazovanju. Možda bi se nastavnike trebalo tretirati kao službene osobe, kao na primjer policiju. Pa da vidim tko će na njih vikati”, ističe Gledec i otkiva kako su u zadnjih nekoliko godina imali nekoliko slučajeva da je tata došao na fakultet urgirati za sina. Prodekan mu je rekao: „Sada ću ja zvati svog tatu pa možete razgovarati”.
Gledec je odnedavno član upravnog vijeća udruge ZRIN na čijem je čelu Damir Vanđelić.
„Vanđelić je po medijima vidio moje istupe, obratio mi se i pitao bih li se uključio i pristao sam. Mislim da je takva inicijativa jako potrebna. Vani je normalno da think tankovi daju prijedloge javnih politika i rješenja akutnih problema. Država je godinama ulagala u mene, red je i da joj nešto vratim”, ističe Gledec i priznaje da je ostvario većinu svojih ambicija.
Vidi li sebe u politici, recimo na mjestu ministra obrazovanja i znanosti?
„Taj ministar obrazovanja, po mom nekom viđenju politike, mora jako dobro paziti što kaže, kako misli i što misli. Ja obično volim reći što mislim. Pa mislim da bi me to malo diskvalificiralo na takvoj nekakvoj dužnosti”, odgovara Gledec koji je otvoreno kritizirao vodstvo Zagrebačkog sveučilišta na čelu s rektorom Damirom Borasom koji uskoro odlazi s funkcije. Smatra da Sveučilištu treba ozbiljan zaokret.
„Trebao bi se na Sveučilištu netko zapitati za što ono dobiva novac, koji mu je utjecaj u društvu, jesu li nastavnici kvalitetni, jesu li naša istraživanja dobra... Uvijek je izgovor novac. Sad se ja pitam, da ja imam novac, da imam dvije milijarde kuna, bih li taj novac uložio u Zagrebačko sveučilište? Ne bih. U neke sastavnice da, u neke sastavnice ne. U neke ljude da, u druge ljude ne. To je nešto čime se moraju baviti i rektor, ali i država”, kaže Gledec dodajući da bi u FER uložio novac.
„Kod nas se djeca u vrtiću uče rugati nekome tko ne uspije i to im ostane za cijeli život iako ljudi u životu mnogo toga ne uspiju. U Europi je prisutna kriza vodstva. Mislim da je osnovni problem da se ne zna kamo se ide i nema se nikakva vizija razvoja. Nedostaju nam lideri, netko tko ima strast prema politici i želju da nam svima bude bolje, a da pritom nema ruku u svom džepu. Tu i tamo se pojavi neki lider dubioznih razmišljanja, obično na desnici. Što možda i nije loše. Možda je demokracija precijenjena”, zaključuje Gledec.