U adventskoj kućici ispred Centra za kulturu i informacije Maksimir goste večeras do 20 sati očekuje dobro uhodana ekipa. Nakon što se veseli klinci, koji su se oko nje okupili, odluče žele li kolač, čaj ili pak oboje, odlaze do Peppera koji prima narudžbu.
- Hvala. Vaša narudžba će uskoro biti gotova – govori. Kinova im dodaje čaj ili kuhani gin njihovim roditeljima. Izaberu li kolač, Franka će ga uzeti s police, Kinova po njemu posuti umak, a Schunk sve zaokružiti posipanjem šećera. Pepperov mlađi brat Nao tu je kako bi goste obavijestio da je narudžba s njihovim brojem spremna. Oduševljeni posjetitelji su pratili svaki od tih koraka i ushićeno dočekali završetak narudžbe jer su Kinova, Franka, Schunk, Pepper i Nao roboti.
U njihovoj izradi i organizaciji Božićnog robot partyja je sudjelovalo 20-ak ljudi iz Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja sa zagrebačkog FER-a, a u samo programiranje bilo je uključeno njih šestero. Jedan od njih je Filip Zorić koji otkriva da su im za organizaciju ovog događaja, zbog printanja dodatnih dijelova na 3D printeru i montiranja, bila potrebna dva tjedna.
- Robotika je interdisciplinarna pa s jedne strane zahtjeva široka znanja o električnim motorima, struji, mehanici robota, kinematici i programiranju, a s druge usku specijalizaciju – objašnjava Filip.
- Puno je tu matematičkih izračuna i davanja pozicija jer svaki robot ima pet zglobova. Sve mora biti u određenoj poziciji da bi na kraju vrh alata s kolačem ili šalicom s čajem došao u točno zadanu poziciju – dodaje njegov kolega Marko Car.
Cijena jedne robotske ruke, kakve su se danas mogle vidjeti ispred Centra za kulturu, kreće se od 30 do 100 tisuća eura. Oni najlakši su ujedno i najskuplji jer njihova veličina zahtjeva da se puno električnih komponenti stisne u malom.
- Franka, koja uzima kolače s police, posebna je i po tome što je svjesna okoline tako što mjeri struju u svakom zglobu. Što je veća struja to je veći otpor, a povećanje struje zapravo joj pokazuje da je naišla na prepreku pa reagira tako da stane. Kod drugih industrijskih robota to nije tako – naglašava Marko.
Posluživanje kolača nije jedino što ovi roboti mogu - jedan od njih koristio se za postavljanje interfaznih rastavnika na dalekovode kako bi se spriječio kratki spoj, Franka iza sebe ima berbu paprika i provjeravanje vlažnosti zemlje, a Kinova špricanje vinograda. Potrebno je kratko vrijeme, naglašava Filip, da se robot prilagodi novom zadatku.
Osim adventske kućice s hranom i pićem koje su posluživali roboti, ispred Centra se održavala prezentacija rada robota namijenjena učenicima osnovnih i srednjih škola na kojima su iz prve ruke mogli saznati kako roboti mogu komunicirati s biljkama, a i naučiti čemu sve služe bespilotne letjelice. Upravo su one izazvale najveće oduševljenje kod djece koja su brzo sišla s tobogana kada su primijetila da će jedan od prezentera upravljati dronom.
- Jedna od ovakvih letjelica se koristi za inspekciju vinograda. Snima se velika površina pa se dijelovi na kojima se pojavila suša ili neka bolest mogu vidjeti na termalnim kamerama kao povećanje temperature. Dronovi mogu poslužiti i za inspekcije mostova jer je za ljude to jako zahtjevan zadatak – objašnjava Jurica Goričanec s FER-a koji je sudjelovao u prezentacijama. Zainteresirani posjetitelji su kod njih mogli vidjeti i vozila kakva se koriste za autonomno prskanje vinograda, ali su dronovi i termalna kamera privukle najviše pažnje pristiglih mališana.