Iako se hvale kako su izrasli u “tržišno orijentiranog partnera”, godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2019. pokazuje kako taj glomazni i često kritizirani sustav iz godine u godinu sve više živi - na račun države.
To je indikativno iz dokumenta objavljenog na stranicama Hrvatskog sabora u kojem se vidi kako je Fina u 2019. godine, zahvaljujući poslovanju s državom te poslovima dodijeljenima kroz javne ovlasti, uprihodila čak 64 posto od 941 milijuna kuna, dok je na komercijalne poslove, dakle one sklopljene na tom slobodnom tržištu na koje se ova agencija navodno orijentirala, otpalo malo više od trećine, točnije 36 posto.
Dapače, kada se ti omjeri gledaju unazad sve do 2017. godine, vidi se
kako Fina iz godine u godinu povećava udio poslova koje joj povjerava država ili koje joj je pak dala kroz javne ovlasti, a prihodi od komercijalnih poslova kontinuirano padaju jer su još 2017. godine činili 47 posto ukupno ostvarenih prihoda.
Beneficije
Vidljivo je također da bi Fina teško mogla zapošljavati čak 2858 radnika kad bi ih morala financirati isključivo iz prihoda ostvarenih od komercijalnih poslova: godišnji trošak zaposlenika, naime, iznosi čak 434 milijuna kuna, dok iz komercijalnih poslova stiže tek 338 milijuna, dakle 100 milijuna kuna manje od onoga što je potrebno da se isplate sve neto plaće, novčane i nenovčane nagrade te ostale beneficije na koje Finini zaposlenici polažu pravo.
A to su, pored prosječnih mjesečnih neto plaća od 7132 kune, još troškovi božićnice, regresa, prigodne nagrade za Uskrs, godišnji sistematski pregled, kolektivno osiguranje od nezgoda te uplata u doborovljnu mirovinsku štednju, a dokumenti pokazuju i kako dio zaposlenika ima pravo na laptop te mobitel, odnosno smartphone, dok svi zaposlenici mogu koristiti službena vozila u poslovne svrhe.
U odnosu na godinu prije, Fina je prihode uvećala za 16 posto, a iz izvješća je vidljivo kako je porast prihoda najjači u domeni za građane najosjetljivije vrste poslova - prisilne naplate, stečaja potrošača ili pak predstečajnih nagodbi koji su, u odnosu na prošlu godinu, lani porasli za čak 41 posto.
Neki od projekata koje je Fina odradila u 2019. godini su projekt e-Poslovanje te e-Pristojbe, kao i uspostava te operativno vođenje NIAS sustava, a institucija je i zahvaljujući Zakonu o elektroničkom izdavanju računa postala centralni servis za izdavanje e-računa.
Najveći ovrhovoditelj
Rastao im je lani i broj jedinstvenih korisnika sustava e-Građani, i to za 61 posto u odnosu na 2017. godinu, dok u sklopu e-Dražbi bilježe povećani broj predmeta na prodaju, kao i povećani broj prodanih predmeta.
Kad su u pitanju ovrhe nad građanima i poslovnim subjektima, u Fini ističu kako je u oba slučaja najveći ovrhovoditelj centralna država na koju otpada 27 posto svih ovrha nad računima poslovnih subjekata, odnosno 22 posto nad računima građana. Nakon centralne države, značajni ovrhovoditelji dalje su banke, komunalne tvrtke i teleoperateri.