Liječnici u Portugalu, Italiji, Velikoj Britaniji i Španjolskoj primijetili su kako je zadnjih tjedana povećan broj djece koju roditelji dovode u bolnice s visokom temperaturom, osipom i otečenim arterijama. Nakon pregleda utvrđeno je da boluju od vrlo rijetke Kawasakijeve bolesti, a za neke od njih, nije poznato radi li se o tom sindromu ili nekom vrlo sličnome, piše Slobodna Dalmacija.
S obzirom da se ne zna što je uzročnik bolesti liječnici istražuju ima li poveznice između oboljele djece i pandemije koronavirusa.
- U bolnicu u Bergamu stiglo je protekloga mjeseca više od 20 djece s teškim vaskularnim upalama, šest puta više nego u godinu dana - izjavio je dječji kardiolog Matteo Ciuffreda za talijanske medije.
Pojašnjava kako je samo nekoliko djece bilo pozitivno na koronavirus, a sa sličnim slučajevima javili su se i kolege iz Madrida i Lisabona. Pozvao je liječnike da dokumentiraju svaki takav slučaj kako bi se utvrdilo postoji li veza između Kawasaki bolesti i COVID-19. Najavio je da će sva saznanja objaviti u znanstvenom časopisu.
I liječnici u Velikoj Britaniji primijetili su sličnu situaciju, a tamo je nekoliko djece i preminulo.
Premale brojke
Na odjelima Intenzivne njege, gdje se liječe teže oboljeli mališani, bilo je više slučajeva multisistemskih reakcija, koje su uključivale visoku temperaturu, nizak krvni tlak, osip i otežano disanje. Neka su djeca imala i gastrointestinalne simptome - bol u trbuhu, povraćanje ili proljev - ali i probleme sa srcem. Liječnici kažu da su to sve simptomi koji se mogu javiti kada se tijelo pokušava riješiti infekcije, uključujući i infekciju koronavirusom. Od 20-ak takvih slučajeva, koliko ih je zabilježeno u Britaniji, neki su, doista, bili pozitivni na koronavirus, no ne i svi.
„Neka djeca u Velikoj Britaniji umrla su od rijetkog upalnog sindroma za koji liječnici vjeruju da je povezan s COVID-19 - izjavio je u utorak britanski državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Matt Hancock.
Jedan od najpoznatijih hrvatskih dječjih infektologa, prof. dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece zagrebačke Klinike "Dr. Fran Mihaljević" potvrđuje da je i kod nas bilo oboljele djece od Kawasaki sindroma.
- No, to je bio iznimno mali broj oboljelih i ne možemo to dovoditi u vezu s bolešću COVID-19. Podatke o bolesti koje stižu od kolega iz ostalih europskih zemlja treba pažljivo pratiti, ali svugdje su te brojke premalene, ne znamo radi li se uvijek baš o Kawasaki bolesti ili nekom sličnome sindromu. Tako da na osnovu toga ne možemo donositi zaključak - kaže ugledni dječji infektolog, a piše Slobodna Dalmacija.
U Hrvatskoj nema točnih podataka o tome koliko djece godišnje oboli od Kawasakijeve bolesti, a dr. Tešović procjenjuje kako se radi o najviše desetak mališana.
- Iako je riječ o bolesti koju dugo poznajemo, njezini uzroci su još nerazjašnjeni. Ne poznajemo ih - napominje Tešović.
Infekcija
Kao vjerojatan okidač bolesti najčešće se spominje infekcija.
Pojačana osjetljivost ili poremećen imuno odgovor vjerojatno potaknuti infekcijom (određenim virusima ili bakterijama) mogu potaknuti upalni proces koji uzrokuje upalu i oštećenje krvnih žila u genetski predisponirane djece.
Bolest je u medicinskoj literaturi prvi put spomenuo 1967. japanski pedijatar Tomisaku Kawasaki, po kojem je kasnije dobila i ime. On je identificirao grupu djece s vrućicom, kožnim osipom, konjunktivitisom, enantemom (crvenilom grla i ustiju), oteklinama šaka i stopala i povećanim limfnim čvorovima na vratu, a bolest je nazvao „mukokutanim limfonodalnim sindromom".
Nekoliko godina kasnije opisane su komplikacije na srcu u smislu aneurizmi, odnosno velikog proširenja koronarnih arterija. Iako Kawasaki slučajeva ima tijekom cijele godine, bolest se češće pojavljuje u kasnu zimu i proljeće.
Dr. Tešović kaže nam kako taj rijetki sindrom pogađa djecu najkasnije do pete godine, iznimno rijetko se može pojaviti kod starije djece.
- Bolest počinje visokom temperaturom, vrućicu često prati konjunktivitis. Dijete ima osip koji može biti različit, najčešće je poput šarlaha. Roditelj tu neće vidjeti razliku, ali pedijatar hoće. Osip je najčešći na trupu i ekstremitetima, a prati ga crvenilo i ljuštenje kože. Uvećani su limfni čvorovi na vratu - objašnjava naš sugovornik. Navodi kako oboljeli mališani imaju izrazito ispucale usnice, crveni, gotovo malinast jezik i crveno ždrijelo.
Osipom i crvenilom mogu biti zahvaćene šake i stopala s otokom i crvenilom dlanova i tabana. Isto tako prsti na šakama i stopalima mogu biti zadebljani i otečeni. U kasnijoj fazi bolesti može doći do ljuštenja kože na vrhovima prstiju šaka i stopala. Bolest treba što prije prepoznati jer u kasnijoj fazi može dovesti do upala srčane ovojnice ili upale srčanog mišića.
- Najteža komplikacija je razvoj aneurizmi koronarnih arterija. Liječi se davanjem intravenskih imunoglobulina (IVIG). Takva terapija smanjuje upalu i donosi olakšanje od akutnih tegoba - napominje Tešović, a piše Slobodna Dalmacija.