NAJBOLJI MLADI POLJOPRIVREDNIK

Imaju najveći prinos pšenice u Hrvatskoj: ‘To je rad, ali i inovativnost‘

Inženjer ratarstva koristi najnovije tehnologije, ulaže u informatičke programe, surađuje na razvoju sjemena

Ivan Ostrihon, supruga Marija, djeca Magdalena i Marko

 Vlado Kos/Cropix

Ratarenje je u njihovoj obitelji sada već 100-godišnja tradicija, koju je počeo još njegov pradjed. Nije, dakle, bilo previše dileme oko toga što će u životu raditi i Ivan Ostrihon, mladi čovjek iz Račinovaca, sela u samome džepu tromeđe koja dijeli Hrvatsku, BiH i Srbiju, a koje je ostalo upamćeno kao jedno od dva sela županjske Posavine u kojima je kobnog 17. svibnja 2014. pukao savski nasip i prouzročio katastrofalnu poplavu. Ivanu su tada bile 24 godine i već je naveliko obrađivao zemlju putem svog OPG-a osnovanog 2010., u vrijeme dok je još studirao poljoprivredu.

Poplava

- Bilo je baš gadno. Dan ranije cijelu smo noć čuvali nasip, slagali vreće pijeska... Nismo spavali, a onda je drugi dan pukao nasip. Možete misliti kakva je panika zavladala. Spašavali su se i životi i imovina, a mi smo imali sreće da smo najveći dio strojeva i opreme uspjeli odvesti u Drenovce i tako ih spasiti. Kuća je dosta stradala, ali smo je obnovili i nastavili raditi i živjeti, jer drugog izbora nismo imali - otkriva ovaj uspješni mladi poljoprivrednik, inženjer ratarstva, koji u suradnji s OPG-ovima oca Marka i starijeg brata Davora obrađuje oko 180 hektara zemlje.

- Na mom OPG-u je 64 hektara na kojima sijem pšenicu, kukuruz, uljanu repicu i soju. Isto tako rade i tata i brat, što nam uvelike pojednostavljuje posao, jer ‘spajamo‘ oranice s istom kulturom, čime se smanjuju manipulativni troškovi kod sjetve, gnojidbe, prskanja, žetve... - objašnjava Ivan, koji maksimalno koristi sve što nude moderne tehnologije.

image

Ivan Ostrihon u polju pšenice

Vlado Kos/Cropix

- Pratimo plodored i držimo se istih kultura, ali čak i tada svaka je godina novi izazov, bilo zbog vremenskih prilika, bilo zbog pojave štetnika i bolesti, a razlike su i što se tiče gnojidbe, prskanja... Primjerice, ovih dana imamo problema s grinjama i paucima, koji su se pojavili na soji - objašnjava Ivan, koji puno surađuje i s proizvođačima sjemena na pokusima.

- Nama je to prošle godine donijelo rekordan prinos pšenice. Malo smo se odmaknuli i od nekih tradicionalnih načina, pa tako uljanu repicu već 12 godina uzgajamo na međurednom razmaku od 50 cm, što se pokazalo odličnim. Većina ljudi sije na razmaku od 25 cm, ali tu je puno lošije nicanje. Na razmaku od 50 cm siješ na točan broj biljaka, 40 po kvadratu, i praktički svaka nikne, a repica se bolje izgrana. I kod soje ne idemo na guste sklopove, a većina ljudi to i danas uglavnom forsira - otkriva nam Ivan.

- Prošle godine na pokusima pšenice imali smo najbolje prinose u cijeloj Hrvatskoj, čak 13,6 tona po hektaru, a u širokoj smo proizvodnji na 44 hektara imali prinos od 12 tona po hektaru. To će se teško ponoviti, ali ove godine očekujem 9-10 tona, dok je hrvatski prosjek oko 5 tona - slikovito pojašnjava.

image

Ivan Ostrihon

Vlado Kos/Cropix

S ocem i bratom dosta sredstava uložio je u opremanje OPG-ova modernim tehnologijama i računalnim programima.

- To odavno nije budućnost, nego sadašnjost poljoprivrede i bez toga nema smisla ići u ozbiljnu proizvodnju. Tako, primjerice, imamo program u koji unosimo sve zadatke i pohranjujemo podatke koliko je koji zadatak vremenski trajao, prebacio sam iz ARKOD-a površine u taj program i u svakom trenutku mogu povući sve podatke o tome što sam radio. Stvaram si bazu podataka koju ću moći pratiti i znati što se koje godine događalo. Pratimo i oborine kao bitan parametar. Imamo i rasipač za mineralno gnojivo koji ima sekcijsku kontrolu i nigdje ne duplamo i ne bacamo bez veze. Kao i prskalica. Sve je isprogramirano - nabraja Ivan, koji se dobro pripremio za ovu i sljedeću sezonu što se tiče repromaterijala, koji je enormno poskupio, ali on je prateći stanje na svjetskim burzama na vrijeme kupio zalihe.

YouTube kanal

Ivan ima i svoj YouTube kanal na kojem objavljuje videozapise koje sam snima dronom, dok obavlja poslove na oranici i tako dodatno popularizira poljoprivredu.

- Žao mi je što mladi ljudi odlaze sa sela, pogotovo iz nekih tradicionalno poljoprivrednih kuća, iako imaju dobru podlogu i mogli bi nastaviti taj posao - kaže.

image

Ivan Ostrihon

Vlado Kos/Cropix

Veliku potporu ima u supruzi Mariji, a tu si i nasljednici, 7-godišnja Magdalena i 3,5-godišnji Marko, kod kojeg smo vidjeli da je već sada predodređen za petu generaciju ratara među Ostrihonima s obzirom na to da su mu sve igračke vezane uz poljoprivredne strojeve i opremu. A kad god su tata i djed u traktoru i na njivi, on je s njima. Ivan prati i fondove EU, pa je tako iz Mjere 4.1.1 kupio traktor, dvije prikolice, plug, sijačicu... sve zajedno vrijedno 2,3 milijuna kuna, od kojih je povrat bio 50 posto.

Trenutačno, pak, čeka rezultate natječaja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za Mjeru 6.2.1 za nepoljoprivredne djelatnosti.

- Želio bih sagraditi uslužno podno skladište jer su nam svi silosi udaljeni 12-13 km od sela i brojni mještani, osobito starije stanovništvo, nemaju mogućnost prijevoza, pa smo mislili to otvoriti ovdje - objasnio je naš sugovornik.

image

Najbolji mladi poljoprivrednik

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 13:26