U Hrvatskoj i dalje padaju temperaturni rekordi, o čemu svjedoči i to da se u subotu cijela zemlja pržila na više od 30 Celzijevih stupnjeva, a u velikom dijelu zemlje živa u termometrima penjala se i iznad 35 stupnjeva. Tako je u Kninu zabilježeno čak 39,2 stupnja, u Rijeci 38,4, Imotskom i Zagrebu 37...
Nije bolje ni u susjednoj državi, gdje je u Mostaru izmjeren čak 41 stupanj. Tek za otprilike tjedan dana meteorolozi očekuju da bi mogla pasti koja kap kiše i da će nas ohladiti do podnošljivih tridesetak Celzijevih stupnjeva u najtoplijem dijelu dana. Upozorenja za veliku i vrlo veliku opasnost od vrućine izdana su za cijelu zemlju. Drugim riječima, meteorolozi i na kopnu i na moru predviđaju paklene vrućine od kojih ćemo se teško obraniti. Naime, ne samo ovaj vikend nego i početkom idućeg tjedna živa će skakati i do 40, a to znači da će nam trebati svi mogući savjeti kako bismo sa što manje problema prebrodili dugotrajnu toplinsku kupolu. Iz zagrebačkog Nastavnog zavoda za hitnu medicinu izvještavaju o povećanom broj intervencija, kojih ima oko 120 dnevno, a najčešće se radi o kardiovaskularnim problemima, kao i o bolestima pluća.
Savjeta je o tome kako preživjeti ove visoke temperature svakojakih, no ipak je nužno koncentrirati se na one najbitnije koji spašavaju zdravlje. Klimatizacija stana i radnih prostora sigurno će u tome pomoći, ali, kažu stručnjaci, s klimom ne treba pretjerivati i pretvarati prostorije u kojima boravimo u "hladnjače". Postoje, naime, učinkovita rješenja za rashlađivanje i za one koji nemaju klimu u stanu, na što upućuju dugogodišnja iskustva onih koji su toplinske udare preživljavali i prije nego što su uopće postojali takvi uređaji. Sve u svemu, treba osigurati da visoke temperature ne naruše zdravlje, odnosno da problem bude što manji, poglavito za one kojima je zdravlje već narušeno.
Stručnjaci naglašavaju da, ako je to moguće, temperatura u stanu danju treba biti ispod 32 stupnja, a noću oko 24, što je posebno važno za starije od 65 godina i djecu. Preporuka je i zatvaranje prozora i spuštanje roleta tijekom dana dok su temperature visoke, a noću je nužno otvoriti prozore; ako ima barem povjetarca, propuh će brže rashladiti prostor. U borbi s vrućinama pomoći će ako se isključe svi uređaji u stanu koji su uključeni i na stand-byu, kao i višak umjetnog svjetla. Istina je da su klima-uređaji korisni, poglavito kad temperature prijeđu 30 stupnjeva, ali stručnjaci kažu da ne bi trebalo pretjerivati. Da bi se uštedjelo na potrošnji struje kad je klima uključena, treba zatvoriti sva vrata i prozore, ali u prostoriji u kojoj boravimo temperatura ne bi smjela biti niža za više od oko 7 stupnjeva u odnosu na onu na otvorenom. Primjerice, ako je vani 35 stupnjeva, termostat treba podesiti na 27 ili 28; s obzirom na to da klima izvlači vlagu sigurno će u stanu biti ugodno.
Hrvatsku zahvatio toplinski val, pogledajte u kojim mjestima je već u 8 sati bilo iznad 30°C!
Led u zdjeli
Osim klima-uređaja, stručnjaci imaju i razne druge prijedloge kako ohladiti prostor u kojem boravimo dok vani "peče". Jedan od načina jest da se po sobi rasprostru mokri ručnici. Dobro dođe ako se mokri oblozi stave na vrat ili tabane, a pomaže i lavor s hladnom vodom u kojem držimo noge. Uvjeravaju nas i da je vrlo učinkovito rasporediti zdjelice s ledom u stanu, a osobito je učinkovito ako se ispred ventilatora stavi jedna obimnija, napunjena posuda s ledom. Led ili jako hladna voda mogu se staviti i u sudoper, kadu, umivaonik i osjećaj vrućine u tim prostorima će, kažu, sigurno popustiti.
Upute koje će čuvati zdravlje po ovoj žegi obavezno daju liječnici, poglavito oni iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a odnose se ne samo na kronične bolesnike. Prije svega, bez nužde ne treba izlaziti na otvoreno od 10 do 17 sati. Neophodne su i zaštitne kreme tijekom boravka na otvorenom, i to za djecu s najvišim faktorom (više od 30). Pokrivala za glavu trebala bi biti obvezni dio ljetne garderobe, koja bi pak morala biti svijetlih boja, prozračna i od prirodnih materijala. Pomoći će i tuširanje mlakom ili hladnom vodom, kao i hladni oblozi, te dovoljno tekućine tijekom dana. Barem dvije litre vode ili osam čaša, ali pritom treba izbjegavati gazirana i slatka pića, alkohol, kofein... kako bi se postigla dovoljna hidratacija organizma. Tekućinu treba uzeti barem svaki sat ili dva, a djeca svakih 15 do 20 minuta gutljaj ili dvije žlice. I voće je dio obvezne prehrane tijekom vrućine.
Za dulji boravak u stanu treba odabrati najhladniju prostoriju, točnije onu koja nije okrenuta prema zapadu ili jugu. Pomoći će i ako se dva do tri sata dnevno provede u rashlađenim javnim prostorima, poput trgovačkih centara, a ako je moguće, treba izbjeći i fizički rad od 10 do 17 sati. Posebnu brigu treba posvetiti starijima i bolesnima koji žive sami, odnosno osigurati mjere koje će im pomoći da sačuvaju zdravlje, a nužno ih je i češće obilaziti (barem jedanput dnevno).
Onima kojima su potrebni lijekovi nužna je konzultacija s liječnicima obiteljske medicine, koji će prilagoditi terapiju osobama s problemima krvnog tlaka i srca. Naime, tijekom vrućina, zbog znojenja i širenja krvnih žila, uobičajena terapija može dodatno sniziti tlak i izazvati probleme. Dogodi li se da takvi pacijenti osjete vrtoglavicu, slabost ili glavobolju koja ne prolazi, obvezna je konzultacija s liječnikom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....