NAJTEŽI SLUČAJEVI

Infektolog Krajinović: ‘Kod nas umre više od pola oboljelih koji završe na respiratoru‘

Bolesnici koji se liječe u intenzivnim jedinicama u kojima manjka osoblja imaju lošiji ishod, tvrdi Krajinović
 Boris Kovacev/Cropix

Tijekom posljednja dva tjedna broj pacijenata s Covidom-19 u Hrvatskoj na bolničkom liječenju se odvostručio. Tako se trenutno na bolničkom liječenju nalaze 303 pacijenta, od toga su na respiratoru u jedinicama intenzivnog liječenja 23 pacijenta. Upravo je liječenje pacijenata na respiratoru jedan od najtežih izazova za liječnike intenziviste o čemu smo porazgovarali s infektologom dr. sc. Vladimirom Krajinovićem iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

- Respiratori su uređaji koji se primjenjuju u bolesnika sa zatajenjem disanja, najčešće u jedinicama intenzivnog liječenja. Zatajenje disanja može nastati zbog više razloga, ali u slučaju Covida-19 radi se o teškoj upali pluća tijekom koje je virusom zahvaćena velika površina plućnog tkiva. Posljedično, pluća ne mogu obavljati svoju funkciju, a to je razmjena plinova kisika i ugljičnog dioksida. Zato se bolesniku pod pozitivnim tlakom putem respiratora dostavlja kisik, a odstranjuje višak ugljičnog dioksida - pojasnio je Vladimir Krajinović.

Nova saznanja

Ističe kako u slučaju Covida-19 liječnici intenzivisti imaju mogućnost u srednje teškoj upali pluća primijeniti neinvazivnu mehaničku ventilaciju putem maske ili davanje visokih protoka kisika putem nosnih cjevčica.

- Nažalost, ako bolest napreduje, ovaj način ne uspije kod svih bolesnika pa se onda bolesnici intubiraju - uz kratkotrajnu opću anesteziju mekana cijev se postavi u dušnik i putem nje se spoji s respiratorom. Odluka ponekad nije laka kad i u koga primijeniti liječenje mehaničkom ventilacijom, jer se radi o invazivnoj metodi. Ipak, u najtežim slučajevima ova metoda je nužna. Dodatni je problem što upala pluća može trajati dva-tri tjedna i zato viđamo brojne komplikacije intenzivnog liječenja - naglasio je Krajinović.

Iako stopa preživljenja pacijenata na respiratoru varira u ovisnosti o nizu čimbenika, uključujući i dob pacijenta te njihove komorbiditete, u prosjeku se ona kreće između 30 i 50 posto. Ipak, posljednjih mjeseci pojavilo se nekoliko studija koje ukazuju na porast stope preživljavanja pacijenata na respiratoru u određenim sredinama.

- Očekivano je da se preživljenje najtežih bolesnika koji se liječe u intenzivnoj njezi poboljšalo. Za to ima nekoliko razloga, a iskustvo i nova saznanja o virusu na prvom su mjestu. Prošlo je već više od osam mjeseci i puno smo toga naučili tokom liječenja ovih bolesnika.

U međuvremenu, istraživanja su potvrdila našu pretpostavku da primjena kortikosteroida pozitivno utječe na ishod najtežih bolesnika. Šire se počeo primjenjivati i remdesivir koji ima određenu, mada ne veliku, korist za ishod bolesnika. U više bolesnika se primjenjuje kisik visokim protocima putem nosnih cjevčica. Sigurno je i inicijalno privremeno zaustavljanje pandemije 'lockdownom' doprinijelo manjem priljevu u jedinice intenzivnog liječenja - rekao je dr. Krajinović.

Nema sestara

Ipak, smatra da prije donošenja zaključaka treba još pričekati s analizama i rezultatima velikih opservacijskih studija koje će nam reći kako preživljavaju bolesnici u različitim intenzivnim njegama pojedinih zemalja.

- Prema preliminarnim, još neobjavljenim rezultatima analize međunarodnog registra (Discovery VIRUS COVID-19 Registry) velike su razlike u preživljavanju između pojedinih intenzivnih njega. Uskoro ćemo saznati što je to što je dovelo do veće smrtnosti od Covida-19 u pojedinim jedinicama intenzivnog liječenja. Od ranije je poznato da bolesnici koji se liječe u intenzivnim njegama u kojima manjka zdravstvenog osoblja imaju lošiji ishod.

Nažalost, većina intenzivnih njega u RH nema odgovarajuće kadrovske standarde, a to je osobito izraženo kad je riječ o broju intenzivnističkih medicinskih sestara koje su najvažnija karika u liječenju najtežih bolesnika. Nadalje, važan je i broj te stručnost fizioterapeuta kojih također manjka. Zanimljivo je da u SAD-u postoji jedna cijela struka koja se zove respiratorni terapeut koja kod nas uopće ne postoji - rekao je Krajinović.

Naš sugovornik ističe kako je za sve zdravstvene radnike u jedinicama intenzivnog liječenja veliko psihološko opterećenje što od Covida-19 umire više od polovice bolesnika koji su na respiratoru.

- Osoblje se sa svima njima poveže, jer bolesnici obično budu nekoliko dana prije postavljanja na respirator potpuno svjesni svog stanja i mogućeg ishoda. Frustrira i činjenica da obitelj ne može vidjeti svoje bližnje i pozdraviti se s njima uživo pa se snalazimo s videpozivima putem mobitela bolesnika.

Svaki bolesnik kojeg smo izliječili predstavlja za nas u jedinici intezivnog liječenja ogroman uspjeh, jer se radi o teškim bolesnicima koji se liječe nekoliko tjedana. Možda je najbolji osjećaj kad izliječimo mlađu osobu koja ima žive roditelje i maloljetnu djecu - zaključio je Vladimir Krajinović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:44