Tijekom četvrtog pandemijskog vala u Hrvatskoj najveći rast zaraženih bilježi se među djecom i tinejdžerima. No, kako nam je rekla Lorna Stemberger Marić, pedijatrijska infektologinja iz Infektivne klinike "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu, zasad se ne bilježi drastičan porast broja hospitalizacija na našim dječjim odjelima.
- Zamjećuje se da su možda veća školska djeca dulje febrilna i češće simptomatska nego prije, ali nismo primijetili da imaju teže respiratorne simptome, niti su, barem kako se u ovom trenutku čini, imali veću potrebu za kisikom ili mjerama intenzivnog liječenja. Iako sada novije studije ne pokazuju porast broja teško oboljele djece i povećan stupanj hospitalizacija, gledajući striktno statistički, što brojevi zaražene djece budu veći, to će biti i veći broj teže oboljelih - rekla je Lorna Stemberger Marić.
Simptomi
Naša sugovornica ističe kako su kod djece zaražene delta varijantom kašalj i anosmija (gubitak osjeta njuha) nešto rjeđe prisutni, a najčešći simptomi su glavobolja, grlobolja, curenje nosa i vrućica.
- Težina bolesti ovisi i o postojanju predležećih bolesti, tako da je teža klinička slika vjerojatnija u djece s predležećim bolestima. Iako su početne studije ukazivale kako bi bolest mogla biti teža kod djece zaražene delta varijantom, novije studije pokazuju da se, unatoč sve većem broju zaražene djece i adolescenata, ne bilježi povećanje u težini kliničke slike - naglasila je Lorna Stemberger Marić.
Jedna od najozbiljnijih komplikacija uzrokovana koronavirusom kod djece je multisistemski inflamatorni sindrom (MIS-C) zbog kojega je prošle godine preminuo 11-godišnji dječak, najmlađa žrtva covida kod nas.
- Učestalost multisistemskog inflamatornog sindroma u djece ne zna se sa sigurnošću, ali čini se da se javlja u manje od jedan posto djece s potvrđenom infekcijom SARS-CoV-2. Najčešće se pojavljuje u dobi od šest do deset godina, malo češće među muškom djecom. U Hrvatskoj je u ova dosadašnja tri pandemijska vala bilo oko 85 bolesnika s MIS-C-om, a jedno je dijete, nažalost, preminulo. Bolest počinje nespecifično i zapravo se razvija tijekom nekoliko dana, većinom oko četiri do šest tjedana nakon preboljelog covida. Često djeca niti ne znaju da su preboljela infekciju jer je bila asimptomatska, pa prethodnu infekciju potvrdimo postojanjem protutijela na koronavirus u krvi - pojasnila je Lorna Stemberger Marić. Istaknula je kako, osim vrućice, mali bolesnici često imaju kombinaciju gastrointestinalnih simptoma, kao što su bolovi u trbuhu i proljev, te konjunktivitisa i osipa.
Na što obratiti pažnju
- U laboratorijskim nalazima ističu se niži broj trombocita i visoki upalni parametri. Roditelji svakako moraju obratiti pažnju na jaku slabost, loše opće stanje i otežano disanje kod djeteta jer ova bolest 'voli' napadati srce te može dovesti do hipotenzije s razvojem šoka i srčanog popuštanja - upozorila je Lorna Stemberger Marić.
Naša sugovornica osvrnula se i na slučajeve dugog covida kod djece o kojima se puno piše u SAD-u.
- Dugi covid označava skupinu nespecifičnih simptoma koji traju dulje od mjesec dana. Dugi covid obuhvaća fizičke simptome poput kašlja, bolova u prsištu ili trbuhu i zglobovima, kratkoću daha, glavobolju, umor, kognitivne smetnje kao što su 'magla' u glavi, usporeno razmišljanje, poremećaj koncentracije itd. U našoj klinici imali smo dvadesetero djece s dugim covidom kao posljedicom prijašnjih valova. To su uglavnom bila djeca školske dobi koja su se javljala sa simptomima poput glavobolje, nesanice, promjena okusa i mirisa koji traju dulje vrijeme, bolova u zglobovima, umora, kašlja i stezanja u prsima. Svi koji su praćeni tijekom šest mjeseci, u tom su vremenskom intervalu postali asimptomatski - istaknula je Lorna Stemberger Marić.