Cijene, vidimo, i dalje divljaju, a kako Vlada ne pokazuje neke znakove zabrinutosti, kamoli želje za prevencijom, teret umanjenja šoka zbog drastično smanjene kupovne moći potrošači će liječiti – uštedama.
Ispravak – već su počeli liječiti uštedama, što zorno pokazuju brojna strana istraživanja, a vrlo vjerojatno bi pokazala i naša, samo kad bi u Hrvatskoj bilo zainteresiranih strana te dovoljno svijesti da bi ih bilo potrebno provesti.
Većina to ipak dobro osjeća na vlastitom primjeru pa tako i ja – frapirana poskupljenjima na aplikacijama za dostavu hrane, drastično sam smanjila takozvani “take-out”(iako ni prije nisam baš bila lojalan korisnik), a sve se češće uhvatim kako iskušavam robne marke za neke proizvode koje sam dosad gotovo isključivo birala prema točno određenim proizvođačima.
To je sasvim normalna i logična reakcija da u trenucima inflacije, a posebno kada je izvjesno da je ona daleko od plafona, potrošači režu troškove u onim segmentima koji ne čine neophodne potrepštine i zbog čijeg im se odricanja kvaliteta života ipak neće drastično promijeniti.
Pokazuju to i istraživanja odnosno potrošačke ankete koje se ovih dana aktivno provode u Europi i SAD-u, a koje sve redom sugeriraju da će žrtve drastičnih rezanja obiteljskih budžeta uglavnom biti ugostiteljstvo, pojedinačni brendovi te usluge pretplate.
Potrošačka anketa CNBC-ja tako je pokazala da većina Amerikanaca strahuje od rastućih troškova i inflacije te namjerava ili već jesu unijeli brojne promjene u svoje potrošačke navike.
Njih tako 53 posto kaže da je smanjilo izdatke za restorane i dostavu hrane, 39 posto ih štedi tako da reže količinu vožnje privatnim automobilom, 35 posto kaže da su već otkazali neku od mjesečnih pretplata koje su dosad redovito plaćali, a 32 posto prebacilo se s brendova na robne marke u određenim segmentima namirnica.
Ipak, tržište usluga treba strepjeti nad najavama – nastave li cijene rasti, 52 posto ispitanika dodatno će srezati izdatke prema restoranima i dostavi, 42 posto će rezati trošak goriva, a čak 40 posto spominje i mogućnost odustanka od ljetovanja.
Sentiment je sličan i u Europi pa tako britanske ankete sugeriraju da je trećina Europljana smanjila izdatke za restorane i dostavu, no pored toga, Europljani se odriču i rekreacije te kulture jer su i u tom segmentu značajno smanjili izdatke.
Da se više kuha kod kuće, pokazuju i statistike prema kojima je u Velikoj Britaniji potrošnja brašna porasla za 28 posto u odnosu na isti period 2019. godine dok je prodaja tjestenine rasla za 17 posto.
Vidljivo je i okretanje prema robnim markama – u ukupnoj potrošnji one sada čine 50,6 umjesto 49,9 posto, a najveće rastove prodaje bilježe diskontni lanci poput Lidla ili Aldija koji u Velikoj Britaniji dosežu rekordne udjele na tržištu.
Za očekivati je da će slični trendovi vrijediti i za Hrvatsku, s time da se treba upitati neće li među najčešćim artiklima na kojima se pokušava uštedjeti biti toaletni papir koji doseže sada već apsurdne cijene.
Pročačkali smo malo kakvo je stanje na tržištu i zaključili da su cijene narasle i do 40 posto.
Evo primjera – Violeta Premium troslojni papir 150 listića koji je u DM-u donedavno koštao 22,90 kuna sada iznosi 31,90 (poskupljenje 39 posto), a Zewa troslojni kamilica, 150 listića sada umjesto 29,90 u istoj trgovini košta 39,90 kuna (33 posto).
Poskupio je i toaletni papir u Konzumu, iako su skokovi nešto manji pa tako troslojni papir Paloma 10 rola green tea sada umjesto 33,49 stoji 36,99 (deset posto), Violeta premium troslojni je s 27,99 skočio na 32,99 kuna (to je skok od 18 posto), a Zewa deluxe breskva od 10 rola s 29.99 poskupjela je na 31,99 kuna.
Evo i jednog primjera iz Tommyja – troslojni papir Domax, 16 rola u prosincu je koštao 24,90, a sada za njega treba dati 28,99 kuna.
Uskoro, dakle, i kraljevstvo za WC papir...
Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
