ZAGREB - Hrvatska je oborila još jedan rekord u nelikvidnosti: prema najnovijim podacima Fine, nepodmireni računi u hrvatskom gospodarstvu potkraj siječnja premašili su iznos od 36,7 milijardi kuna. To je 900 milijuna kuna više nego potkraj prošle godine i gotovo 10 milijardi kuna više nego potkraj siječnja 2010.
Smanjen dio dugova
Najveća nelikvidnost i dalje trese sektor trgovine u kojem je potkraj siječnja bilo više od 9,5 milijardi kuna neplaćenih računa.
Ruže ne cvjetaju ni u građevinarstvu u kojem je iznos nepodmirenih naloga narastao na 6,2 milijarde, dok treće mjesto crne top-liste sektora u kojima je najteže naplatiti svoja potraživanja drži prerađivačka industrija u kojoj je iznos neplaćenih računa veći od 4,3 milijarde kuna.
Gledano po županijama, potraživanja je, čini se, najteže naplatiti u Gradu Zagrebu, u kojem je nelikvidnost u samo godinu dana porasla za gotovo tri milijarde kuna pa je potkraj siječnja iznosila 13,3 milijarde, a prosječan iznos duga po tvrtki i obrtu dosegao je 610.364 kune.
No, bitno bolje nije ni u drugim županijama, koje predstavljaju uzdanice hrvatskoga gospodarstva: u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji iznos nepodmirenih naloga veći je od po 3,2 milijarde kuna, dok je u Zagrebačkoj i Istarskoj premašio po dvije milijarde kuna.
Ukupan broj poslovnih subjekata koji potkraj siječnja nisu na vrijeme plaćali svoje račune, prema Fininim podacima, dosegao je 79.749. Iako se u Fini hvale podatkom da je za 400 milijuna kuna smanjen iznos neplaćenih dugova tvrtki koje su bile u kratkotrajnoj blokadi - onoj do dva mjeseca.
Većina je korektna
Stručnjaci upozoravaju na uobičajenu praksu da mnogi poduzetnici koji upadnu u probleme dugove ostavljaju staroj tvrtki, a poslovnu aktivnost nastavljaju osnivanjem nove.
Kako većina tih starih i nesolventnih tvrtki nema ni jednog zaposlenog i postoji još samo na papiru, jasno je da vjerovnici najveći dio tih dugova, možda i 30 milijardi kuna, nikada neće uspjeti naplatiti.
To, uostalom, priznaju i u Fini, gdje ističu da se prema novom Ovršnom zakonu obustavljaju sve ovrhe starije od godinu dana.
- Iako velika nelikvidnost nije ništa novo, cijeli je problem eskalirao nakon osnivanja servisa Hitro.hr. Tada je bilo važno osnovati što više tvrtki i nije se provjeravalo ima li osnivač nove tvrtke iza sebe nepodmirenih dugova. No, i dalje vjerujem da je većina poduzetnika korektna i da, ako ne plaćaju, ne plaćaju zato što to u tom trenutku ne mogu, a ne zato što ne žele - objašnjava poslovni savjetnik Vlado Brkanić.
Iako su u cijelom tom lancu neplaćanja žrtve, velik dio odgovornosti leži i na vjerovnicima - dobavljačima roba i usluga, koji nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja od tvrtki. Stručnjaci, naime, ističu da oni ne koriste dovoljno mogućnosti za naplatu koje im stoje na raspolaganju.
Krivce za eskalaciju problema nelikvidnosti možemo tražiti i u sporom i neučinkovitom sudstvu, te u sporosti stečajnih postupaka. Stoga je, ističe SDP-ovac Slavko Linić, koji je u mandatu trećesiječanjske vlade kao njezin potpredsjednik rješavao problem nelikvidnosti, i danas taj problem nemoguće riješiti bez jačeg angažmana države.
- Hitno treba donijeti zakon koji će propisati obvezu plaćanja u roku od 60 dana jer to sada nije dobro riješeno. Osim toga, država bi morala otpisati dio dugova, posebno zato što se velik dio njih odnosi na neplaćene poreze i obveze, pa čak i ući u vlasničku strukturu tvrtki za koje se procijeni da imaju šanse za opstanak na tržištu - poručuje Linić.
Uključiti i banke
Putokaz za rješenje nelikvidnosti Linić vidi i u potezima koje je svojedobno povukla vlada u kojoj je i on bio. Tada se država zadužila kako bi pokrila svoje dugove i dugove državnih tvrtki, a mnoge su tvrtke završile i u stečaju.
No, podsjeća Linić, tvrtke su danas daleko više izložene prema bankama i zato, zaključuje, u rješenje problema nelikvidnosti treba uključiti i banke.
Nelikvidnost otežava nova zapošljavanja
Prava eksplozija nelikvidnosti kojoj svjedočimo u posljednjih godinu dana pokazatelj je i stanja u hrvatskom gospodarstvu.
Naime, velik broj tvrtki i obrta u krizi je smanjio poslovne aktivnosti, no svoje narudžbe nisu prilagodili novonastaloj situaciji, nego su nastavili naručivati robe i usluge kao da se ništa nije dogodilo. No, kako su im prihodi pali, nisu ih imali čime platiti, čime je “kultura neplaćanja” dosegla vrhunac. Danas je ona veliki teret za gospodarstvo u cjelini.
- Velika nelikvidnost samo je još jedan u nizu razloga zbog kojih imamo tako niske stope rasta gospodarstva. Ona je velik problem za daljnji razvoj i zapošljavanje - primjećuje Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zabe.
Zabrinjavaju podaci o dugotrajnoj nelikvidnosti. Naime, najveći broj nelikvidnih tvrtki i obrta - čak 61.281 ili 83,3 posto - svoje račune nije platilo dulje od jedne godine, a njihova dugovanja dosežu gotovo 30,6 milijardi kuna. Velik dio njih - više od 25.000 tvrtki i obrta - svoja dugovanja nije podmirio čak pet ili više godina, a iza sebe su ostavili gotovo 10 milijardi kuna neplaćenih računa.